Udruženje 23 države, vodećih svetskih proizvođača nafte, ( bez SAD) OPEK plus, predvođeno Saudijskom Arabijom i Rusijom, odbacilo je juče nedavne apele lidera G7, naročito šefa Jelisejske palate Emanuela Makrona, da na leto, u jeku rasta cena barela, još dodatno povećaju proizvodnju nafte. Na tu vest, berze su juče snizile cenu barela („brent” oko 115, 4 dolara, laka teksaska nafta oko 108 dolara).
U četiri jezgrovita paragrafa zvaničnog saopštenja, OPEK plus potvrdio je svoju odluku donetu početkom ovog meseca o zbirnom povećanju proizvodnje nafte u visini od 648.000 barela dnevno. Kako će OPEK plus ispuniti to obećanje, posebno nakon nedavnih izveštaja da brojne članice te grupacije muku muče sa ispunjenjem internih kvota, dok vodeći akteri OPEK-a pumpaju naftu maksimalnim kapacitetima, ostaje da se vidi.
Francuski predsednik Makron je inače liderima G7 okupljenim u Bavarskoj ove sedmice, otkrio da je u razgovoru sa najvišim predstavnicima Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata saznao da Rijad i Abu Dabi već sada isporučuju naftu „ skoro do kraja svojih mogućnosti”.
Suočene sa primetnim znacima prvih nestašica nafte u jeku letnje sezone na Severnoj hemisferi, berze juče nisu mogle da dokuče odakle da se nadaju povećanom prilivu barela tokom jula i avgusta. Ako sankcije Rusiji, ključnom svetskom izvozniku nafte, budu dodatno pojačane, odakle bi mogli stići „ traženi bareli”.
Berze tim povodom nemaju izvestan odgovor. Ukidanje sankcija Venecueli i Iranu deluje na dugom štapu. Novi prebačaj proizvodnje američkih proizvođača nafte iz uljanih škriljaca ne deluje izgledan ovog leta.
Koliko će odluka OPEK-a plus da se ogluši o zahteve Zapada i doda više nafte svetskom tržištu uticati na ishod najavljene julske posete američkog predsednika Džozefa Bajdena Saudijskoj Arabiji, deluje neizvesno. Cena galona benzina u SAD izvesno se kreće ka astronomskoj vrednosti od šest dolara, što Ameriku gotovo sigurno vodi vrlo brzo u recesiju, procenio je juče „ Volstrit džornal”.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: PRINTSCREEN