Prvu godinu izbijanja pandemije koronavirusa u Sjedinjenim Državama okarakterisale su poprilične političke razlike u stavovima javnosti o širokom spektru pandemijskih pitanja. Ali godinu dana kasnije te razlike su znatno manje. Među zajedničkim stavovima je prošireno nezadovoljstvo zbog produženih, a u nekim slučajeva i pooštrenih restrikcija u svakodnevnom životu zbog pandemije. Jedan od glavnih razloga sloge po tom pitanju je što mnoge od tih mera narušavaju opstanak oko 60 miliona malih biznisa, koji su pre Kovida 19 zapošljavali skoro polovinu radne snage u Americi.
Međutim, paralelno tome ubrzano raste broj Amerikanaca, koji su već vakcinisani ili spremni za vakcinaciju. Prema najnovijim zbirnim podacima svih Cenatra za prevenciju i kotrolu zaraznih bolesti u Americi, oko 79,4 miliona ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine protiv korone virusa, uključujući oko 43 miliona ljudi koji su u potpunosti vakcinisani.
U razgovoru za Glas Amerike, Alek Tajson, ekspert Centra Pju za ispitivanje javnog mnjenja objašnjava najnovije ankete o tome šta Amerikance najviše brine, kao i šta očekuju od nadležnih da preduzmu kako bi pandemiji stali na put.
Među glavnim zapažanjima je da se ubrzano smamnjuje početna neverica u pouzdanost novoproizvedenih vakcina:
“Ljudi su na početku izbijanja epidemije imali utisak da vakcine nisu bile dovoljno ispitane, kao i da vlada preterana užurbanost oko njihove izrade. Istovremeno, uočene su predvidljive razlike u stavovima, zavisno od starosti, etničkog porekla, pa i političkih uverenja ispitanika”.
Na oko neobično vezivanje političkog opredeljenja sa odlukom o zdravlju, Tajson ovako tumači:
“Ta vrsta podele mišljenja postoji od samog početka pandemije. Demokrate i republikanci jednostavno operišu na dva potpuno različita načina. U ovakvim situacijama glavno merilo je lično merilo stepena opasnosti po zdravlje. Oko 80 odsto demokrata ocenjuje problem koronuvirusa sa tog stanovišta, svega 40 odsto republikanaca smatra to merilo glavnim. Slična podela postoji i po drugim aspektima, uključujući vrstu i trajanje zavedenih restriktivnih mera”.
Što se tiče razlika u stavovima po starosnim grupama, Tajson ističe:
„Stariji Amerikanci mnogo češće nego mlađi Amerikanaci kažu da će se vakcinisati, što je povezano sa činjenicom da je bolest kobnija za starije generacije ljudi, dok je mlađi ljudi najčešče prebrode brže i lakše. Razlike takođe postoje između imućnijih i manje imućnih Amerikanaca, kao i između onih sa višim ili nižim obrazovanjem. Imućniji i obrazovaniji su otvoreniji prema vakcinisanju od ostalih građana. Razlike postoje i po etničkom poreklu. Afroamerikanci pripadaju sloju stanovnika koji je doskora bio najviše skeptičan što se tiče same pandemije i prema vakcinaciji“.
Razlog pomenute skepse vezan je za početno nepoznavanje prirode bolesti u ovoj kategoriji stanovništva, u kojoj se koronavirus najbrže širio. Međutim, situacija se istovremeno brzo menja, kaže Tajson. U ovom trenutku 61 odsto Afroamerikanaca ili je već vakcinisano, ili namerava da to učini.
Pitanje oko kojeg vlada opšti konsenzus u Americi, jeste zabrinjavajuća činjenica da pandemija već uveliko ugrožava američko blagostanje.
IZVOR: VOA I FOTO: UNSPLASH