Dok britanska kraljica Elizabeta II proslavlja 70 godina na tronu, podsetimo se koliko dugo vladaju ostali monarsi Evrope. Među njima prednjače vladari Danske, Švedske i Lihtenštajna.
Posle kraljice Elizabete, najduže vladajući monarh u Evropi je danska kraljica Margrete, koja je nedavno proslavila zlatni jubilej, 50 godina na tronu. Preuzela je krunu posle smrti svog oca kralja Frederika X.
Vrlo je popularna u narodu, vitalna i bavi se umetnošću, dizajnom i kostimografijom. Na tom polju je i dalje aktivna. Iako je zagazila u devetu deceniju, aktivna je kao crtač i ilustrator. Ilustrovala je dansko izdanje Gospodara prstenova, a nedavno ju je „Netfliks“ angažovao kao scenografa za novi film, rađen po priči Karen Bliksen.
Margrete ima dva sina, prestolonaslednika Frederika i princa Joakima, a svaki od njih ima po četvoro dece.
Samo godinu dana manje od danske kraljice na tronu je švedski kralj, koji će zlatni jubilej proslaviti sledeće godine.
Karl Gustav je postao prvi u redu za krunu vrlo rano, sa svega devet meseci, nakon smrti svog oca, princa Gustava Adolfa, koji je tragično nastradao u avionskoj nesreći 26. januara 1947.
Njegov deda, Gustav VI Adolf, vladao je od 1950. godine, a kada je preminuo u 90-oj godini, na tronu ga je nasledio njegov 25-godišnji unuk.
Rane godine njegove vladavine karakterisao je gubitak preostale političke moći, i svođenje uloge monarha na ceremonijalnu. Ipak, kralj je bio vatreni ambasador Švedske, a najviše ga zanimaju očuvanje životne sredine, tehnologija, poljoprivreda i automobili.
U braku je sa Nemicom Silvijom, koju je upoznao kao prevodioca na Olimpijadi u Minhenu 1972.
Kralj Karl Gustav i kraljica Silvija imaju troje dece: princezu Viktoriju, naslednicu prestola, princa Karla Filipa i princezu Madlen i ukupno osmoro unučadi.
Poput svog oca, sva deca Karla Gustava za supružnike su odabrala osobe koje nisu ni kraljevskog ni plemićkog porekla.
Princ Hans Adam II je vladajući princ Lihtenštajna već 33 godine, ali je godinama ranije bio regent male kneževine, jer mu je njegov otac, princ Franc Jozef II, predao mnoga svakodnevna ovlašćenja, zadržavši svoju ulogu šefa države.
I Hans Adam je krenuo stopama svog oca i imenovao svog sina Alojza regentom 2004. godine, pripremajući ga tako za kasniju ulogu, dok je on ostao šef države, bez ikakve namere da abdicira.
Neposredno pre toga sproveo je referendum o izmeni ustava i proširenju svojih ovlašćenja, nakon što se zakleo da će napustiti kneževinu ukoliko referendum ne uspe. Većina stanovnika Lihtenštajna bila je za to da mu dodeli veću moć, tako da je 77-godišnji Hans Adam, osim pape, monarh sa najvećim ovlašćenjima u Evropi.
Tokom njegove vladavine kneževina je postala članica UN. Njegovo bogatstvo se procenjuje na više od dve milijarde evra, najviše zbog vredne kolekcije umetničkih dela koju poseduje. Hans Adam II ima četvoro dece – tri sina i ćerku.
Kralj Harald je tek treći suveren moderne norveške monarhije koja datira od 1905. godine. Od rođenja je bio spreman da nasledi tron, iako je proveo godine Drugog svetskog rata u egzilu pre nego što se vratio u domovinu 1945. i prošao visoko obrazovanje i vojnu obuku.
Kada je na tronu nasledio svog oca, Harald je postao prvi kralj rođen u Norveškoj od 1387. Preuzeo je moto svog dede „Svi za Norvešku“ i učestvovao u modernizaciji norveškog društva i monarhije.
Pasionirani sportista, bavio se aktivno jedrenjem, osvajao medalje i učestvovao na Olimpijskim igrama. Takmičio se i kada je uveliko zagazio u osmu deceniju.
U nekoliko navrata, zbog problematičnog zdravstvenog stanja, morao je vladajuću ulogu da prepusti sinu, prestolonasledniku princu Hokonu.
Osim Hokona, kralj Harald i kraljica Sonja imaju i ćerku Martu Luiz.
Važe za kraljevsku porodicu vrlo liberalnih shvatanja, pa su pre 20 godina odobrili brak prestolonaslednika sa Mete Marit Tjesem Hojbi, samohranom majkom burne prošlosti, a skromnog porekla i obrazovanja. Bio je to brak nad kojim su se zgražavali konzervativni Norvežani, ali koji je pomerio standarde i ohrabrio mnoge neženje iz evropskih kraljevskih porodica da bračnu sreću potraže izvan dosadnih i uskih krugova „plave krvi“.
Ruku na srce, njihova ćerka je izborom svog životnog partnera još više šokirala norvešku javnost, budući da je posle razvoda od pisca Arija Bena, koji je kasnije izvršio samoubistvo, sreću pronašla u naručju tamnoputog samozvanog šamana Dureka Verena.
Veliki vojvoda Anri nasledio je presto Luksemburga od svog oca, Žana, nakon njegove abdikacije.
Rođen i odrastao u Luksemburgu, Anri se školovao u oblasti političkih nauka i međunarodnih studija, a potom je pohađao vojnu obuku u Sendhurstu u Velikoj Britaniji.
Za životnu saputnicu odabrao je Kubanku, Mariju Terezu Mestre i Batista-Falja, čija je porodica emigrirala u Njujork posle kubanske revolucije, a koju je upoznao tokom studija. Venčali su se 1981. godine i imaju petoro dece.
Šezdesetšestogodišnji veliki vojvoda ima reprezentativnu ulogu. Imenuje premijera i vladu, akredituje ambasadore, a ujedno je i glavni zapovednik luksemburške vojske gde ima čin generala. Naslediće ga najstariji sin, prestolonaslednik Gijom.
O princy Albertu od Monaka gotovo da i vrapci sve znaju. Nasledio je tron od svog oca, popularnog princa Renijea III, koji je vladao Monakom 56 godina i bio oženjen holivudskom divom Grejs Keli.
Monegaška porodica oduvek je bila na meti paparaca i tabloida, pa je Albertov život, kao i životi njegovih sestara Karoline i Stefani, večito bio pod lupom javnosti.
Od rođenja je bio prestolonaslednik, odrastao u Monaku i školovan u Francuskoj i Sjedinjenim Državama. Učestvovao je i na Olimpijskim igrama, takmičeći se u bobu tokom 90-ih godina.
Albert je u braku sa južnoafričkom bivšom plivačicom Šarlin Vitstok, koja se trenutno nalazi na lečenju na neimenovanoj švajcarskoj psihijatrijskoj klinici, a s kojom ima dvoje dece, sedmogodišnje blizance Žaka i Gabrijelu.
Na prestolu će ga naslediti princ Žak, iako Albert ima još dvoje dece iz prethodnih veza: 29-godišnju ćerku iz veze sa američkom agentkinjom za nekretnine i sina sa stjuardesom iz Togoa. Oba očinstva priznao je tek posle sudskih tužbi i genetskih testova. Deca imaju pravo na prezime Grimaldi, ali ne i na nasledstvo prestola, jer prema zakonima kneževine, na to imaju pravo samo deca rođena u legalnom braku.
Najmlađi evropski monarh, španski kralj Felipe, nasledio je tron 2014. nakon abdikacije svog oca, kralja Huana Karlosa.
Dok je bio prestolonaslednik, njegova interesovanja obuhvatala su sport, novinarstvo i ekonomiju.
Interesovanje za novinarstvo verovatno ga je zbližilo i sa budućom suprugom, televizijskom novinarkom Letisijom Ortis, kojom se oženio 2004. i dobio dve ćerke, prestolonaslednicu princezu Leonor i infantkinju Sofiju.
Kralj Huan Karlos, čiju su vladavinu poslednjih godina potresali mnogi skandali, objavio je početkom juna 2014. nameru da abdicira.
Iako su kao zvaničan razlog toga navedene njegove godine, zabeleženo je da je odlazeći kralj rekao: „Ne želim da moj sin ostari čekajući, kao princ Čarls!“
A princ sa najdužim prestolonasledničkim stažom čeka i dalje.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN