Ne postoji čarobna hrana koja će trenutno smanjiti nivo kortizola, ali određene namirnice mogu smanjiti upale u telu i pomoći u regulisanju oslobađanja hormona stresa. Stres pokreće proizvodnju hormona kortizola, koji nas može ostaviti u stalnom stanju pripravnosti.
U odgovarajućim količinama, kortizol reguliše skoro svaki sistem u našem telu, uključujući raspoloženje, metabolizam, imunološku funkciju, pamćenje.
Međutim, kortizol može imati štetne efekte na sve ove sisteme, ako nivoi ostanu povišeni tokom dužeg vremenskog perioda.
Jedan od neželjenih efekata dugotrajnog visokog nivoa kortizola je povećanje telesne težine, posebno visceralne masti. To je mast koja okružuje organe, creva i jetru. Dovodi do insulinske rezistencije, visokog krvnog pritiska, koronarnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Kortizol takođe može da oslabi aktivnost ćelija povezanih sa imunološkim sistemom. To smanjuje proizvodnju antitela i vremenom može oslabiti imuni odgovor organizma.
Zeleni čaj
Jedna naučna studija je otkrila da polifenolna jedinjenja u zelenom čaju mogu inhibirati enzime koji proizvode kortizol, što može smanjiti nivoe hormona stresa.
Crvena paprika, kivi, citrusi i jagode
Sve ove namirnice su bogate vitaminom C, koji igra veliku ulogu u stabilizaciji nivoa kortizola.
Banane, pomorandže, dinje, spanać, brokoli, slatki krompir i suve šljive
Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi previše izlučuju kalijum, tako da ovi izvori hrane, bogati kalijumom, mogu da povrate te nivoe i smanje neželjene efekte koji dolaze sa stresom.
Kiseli kupus
Lactobacillus reuteri je probiotički mikrob koji se prirodno nalazi u gastrointestinalnom traktu ljudi, ali ga tokom vremena mnogi izgube zbog uzimanja lekova ili izloženosti određenim faktorima životne sredine.
Ishrana igra važnu ulogu u upravljanju simptomima stresa, ali je samo jedan deo slagalice. Glavni zadatak u smanjenju stresa je rad na svakodnevnim navikama kako bismo promenili odgovor tela na stresore oko nas.
Odvojite trenutak da ispitate misli i emocije u vezi sa stresnim događajem, umesto da odmah reagujete. To će uključiti parasimpatičan ili umirujući odgovor mozga, umesto iniciranja impulsive reakcije.
Odlazak u krevet i buđenje u otprilike isto vreme svakog dana, pored osam sati sna, ključno je za smanjenje stresa. To će regulisati ciklus melatonina i kortizola, koji su veoma važni za zdravlje.
IZVOR: ZADOVOLJNA I FOTO: PEXELS