Milioni ljudi daju otkaze na poslovima koji nude dugo radno vreme i malu platu. Za mnoge je ta odluka bila oslobađajuća.
Jednog lepog oktobarskog dana Lin se probudila i odlučila da da otkaz. Odluka da momentalno napusti posao bila je vrhunac previranja koje je krenulo na početku pandemije kada je otpuštena sa posla na kome je radila više od tri godine.
„Uvek sam bila vredan radnik i mislila sam da su moje veštine nezamenjive ovoj kompaniji“, rekla je Lin. „Otkaz me je promenio jer sam shvatila da ti možeš da se osećaš sposobno i važno a da si u stvari potrošna roba“.
Nekoliko meseci posle otkaza, Lin je našla posao u drugoj firmi u Masačusetsu ali posle godinu dana rada, život joj se pretvorio u nprekidni krug stresa, duhih smena i nedovoljno novca. „Bio mi je potreban izlaz“, rekla je ona.
Lin je jedna od miliona Amerikanaca kojima je pandemija potpuno protresla svet. U septembru, 4,4 miliona ljudi što je više od celokupne populacije Oregona, je napustilo svoje poslove. Od početka leta, broj slobodnih radnih mesta je premašio 10 miliona. Radnici sve češće štrajkuju i ukazuju na loše uslove rada.
Za eksperte koji proučavaju istoriju i kulturološku ulogu zaposlenja u SAD, ne iznenađuje što toliko ljudi daje otkaz u vreme pandemije. Milioni Amerikanaca iscrpljeni su surovim radnim uslovima – dugim sarima na poslu, niskom platom i nepostojanjem fleksibilnosti. A mnogi, naročito oni koji su tokom pandemije bili prvi na udaru su jednostavno „pregoreli“.
„Ljudi govore da su sistematski nedovoljno plaćeni, ne odaje im se priznanje za količinu posla koju rade. Rade mnogo i završavaju najveći deo posla, a za to dobijaju plate od kojih ne mogu da žive i maltretman“, rekla je Gardijanu Keti Viks, profesor ženskih studija na Djuk univerzitetu. „Pandemija je bila slamka koja je slomila kamili leđa“.
Bendžamin Hanikat, istoričar sa Univerziteta Ajova navodi da je „posao“ posledica Industrijske revolucije koji je poslednjih godina postao dominantan faktor u životima ljudi koji sada u SAD rade više od 70 sati nedeljno i imanju manje slobodnog vremena.
IZVOR: KURIR I FOTO: PEXELS