Tik tak. Ne zaboravite da noćas pomeramo časovnike, jer počinje letnje računanje vremena. Naime, u nedelju 14. marta u 02.00 časa, kazaljke treba pomeriti jedan čas unapred, na 03.00 časa.
Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet – to se često završava automatski.
Osnovna ideja da se uvede letnje računanje vremena je da se bolje iskoristi dnevna svetlost.
Leti kada su duži dani, pomera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade“ i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.
To je, najpre, smislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, davne 1784. godine. Objavio je esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i uštede na svećama. Tako se on prvi založio za letnje računanje vremena.
Pojedine naučne studije pokazale su da promene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi.
U jednoj studiji navodi se da bi „efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo“. Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema.
Dalje, to može uticati na porast broja saobraćajnih nezgoda.
U svakom slučaju, kada doživimo vremensku promenu poput letnjeg računanja vremena ili putovanja kroz vremenske zone, naši unutrašnji biološki satovi moraju se prilagoditi i to može potrajati dan ili dva. Stoga je najbolje izbegavati zakazivanje važnih sastanaka ili događaja u ponedeljak ili utorak nakon promene vremena.“
IZVOR: NBCCHICAGO I FOTO: OBPIA30 PIXABAY