U istraživanju američkog Univerziteta Dreksel, primenjenom na 183 osobe koje su držale dijetu, zaključuje se da je „za mršavljenje bolje primeniti strategiju puževog koraka nego trčati poput zeca”.
Prečice su svima privlačnije, svako bi želeo da skrati put do cilja. Tako i mnogi žele na brzinu da skinu višak kilograma, bilo zato što se približava neko slavlje i treba stati u haljinu ili valja izgledati skladnije u kupaćem kostimu. Većina brzih dijeta, po ovom istraživanju, ugrožava zdravlje i uravnotežen pristup ishrani, previše su restriktivne i uglavnom neproduktivne. A neke od njih mogu da vode u bolesti i poremećaj u ishrani.
Organizam naglu restrikciju hrane doživljava kao pretnju preživljavanju, pa se štiti promenom metabolizma. Brojka na vagi često znači gubitak vode, a ne masnih naslaga, a naglo eliminisanje masnih kiselina može da uzrokuje njihov manjak u organizmu, navodi istraživanje.
Sem toga, dodaju, kada ograničimo unos kalorija, šećer u krvi pada uzrokujući glad. Tada obično „navalimo” na ugljene hidrate koji podstiču lučenje insulina, a on skladištenje masti. Nauka je dokazala da kratkoročno izgladnjivanje nema rezultata.
Glavna istraživačica dr Emili Fajg zaključuje da je uspostavljanje ponavljajućih obrazaca jako važno da se promena održi na duži period i da je bolje smisliti plan mršavljenja kojeg ćete se dugoročno držati, makar ne mršavili 300 grama nedeljno.
Među dijetama koje su najbolje proglašene su deš, mediteranska i fleksiterijanska, a za najgore dukan i dijeta 30 dana, koje u sebi nose opasnost od povratka na staru kilažu. Deš dijeta (dijetalni pristup smanjenju hipertenzije), kaže Fajgova, na prvom je mestu, kao dobra za srčane bolesnike i dijabetičare, čak i žene s policističnim jajnicima, umanjuje rizik od raka, infarkta i bubrežnog kamenca. Osmislila ju je nutricionistkinja Marla Heler.
Ona se bazira na smanjenju ugljenih hidrata, čak u prvoj fazi voća i žitarica koje imaju previše šećera, a iz jelovnika se izbacuju hleb, krompir, testenine, kolači, kao i alkohol.
Propisuju se nemasno meso – riba i piletina, mahunasto povrće i nemasni sirevi, žitarice s celim zrnom, kao i semenke i orašasti plodovi i ulja koja sadrže omega-3 poluzasićene masti, poput ulja avokada i maslinovog. Naravno, uz povećanje fizičke aktivnosti. Mršavljenje je postepeno, a može se praktikovati do kraja života, jer primećujete da postajete zdraviji i vitalniji.
Istraživači preporučuju izbegavanje tečnih dijeta koje se zasnivaju na unosu supica, zelenih sokova, šejkova, limunada, jabukovog sirćeta, koje drastično smanjuju dnevni kalorijski unos, a među kojima je najpopularnija dijeta sa supom od kupusa koja obećava gubitak 4,5 kilograma nedeljno, slična grejpfrut dijeti i onoj po kojoj sve jedete u 5 zalogaja da bi se smršalo od 6 do 7 kilograma nedeljno.
Ni dijete prema mesečevim menama i krvnim grupama nemaju uporišta u nauci, tvrdi ovo istraživanje koje zaključuje da brze dijete ne deluju, već štete.
Najsigurniji gubitak viška kilograma je umerena restrikcija kalorija uz izvor nutritivno vredne sezonske hrane i umerene telesne vežbe. Tako, navodi ova naučnica, možete biti sigurni da nećete ugroziti zdravlje, a ni brzo povratiti teško izgubljene kilograme.
IZVOR: RTV I FOTO: PRINTSCREEN