Američke univerzitete upisalo je gotovo 200 srpskih studenata manje nego školske 2018/2019. godine, odnosno u vreme pre izbijanja pandemije korona virusa.
Iako ova brojka ne zvuči previše zabrinjavajuće, ipak predstavlja finansijski manjak od oko $3 miliona po godini, samo od upisa srpskih studenata, računajući prosečnu cenu godišnjih školarina.
Pandemija COVID-19 imala je dubok uticaj na međunarodnu studentsku populaciju u Sjedinjenim Državama, sa padom upisa od 15 odsto u školskoj 2020-2021.
Uprkos ublažavanju ograničenja putovanja, povratak međunarodnih studenata je sporiji nego što su mnogi očekivali.
Srpski studenti su među onima koji su pogođeni ovim trendom, sa 18 odsto manje studenata koji dolaze u SAD na visoko obrazovanje u školskoj 2021-2022. godini, u odnosu na četiri godine ranije.
Od 898 srpskih studenata koji su prošle godine stekli visoko obrazovanje u Americi, 496 je pohađalo osnovne studije, 300 diplomske studije, 123 fakultativnu praktičnu obuku (OPT), a 6 je imalo akademski status bez diplome.
Brojke neumoljive prema američkom obrazovanju
Broj srpskih studenata koji studiraju u SAD u stalnom je opadanju poslednjih godina, sa 1.096 studenata u školskoj 2018/2019, 1.044 studenta u 2019/2020, i 927 studenata u 2020/2021, prenosi erudera.com.
Sličan trend zabeležen je i iz zemalja regiona, pa je do školske 2020/21. godine u Americi broj međunarodnih studenata iz Mađarske opao za 10 odsto, Rumunije za 15 odsto, Bugarske za 15,5 odsto, Severne Makedonije za 21,5 odsto, Hrvatske za 16 odsto, BiH za 9 odsto, dok Crna Gora nije zabeležila pad.
Koliko košta „američki san“
Sjedinjene Države su popularna destinacija za srpske studente zbog nekoliko faktora, uključujući pristup prestižnim univerzitetima kao što su Harvard, Stanford i MIT, najsavremeniju tehnologiju koja se koristi na američkim univerzitetima, velikim izgledima za zapošljavanje diplomaca i mogućnosti umrežavanja sa studentima iz celog sveta.
Međutim, troškovi pohađanja koledža značajno variraju, pri čemu privatni koledži u proseku koštaju oko $15.477 godišnje, dok državni koledži naplaćuju domaćim studentima oko $5.155 , a stranim studentima oko $8.835.
Najpovoljnije školovanje je moguće u Novom Meksiku sa prosečnom cenom od $3.352 , dok je najskuplja Pensilvanija sa $14.501.
Kada je reč o univerzitetima, privatni u proseku koštaju oko $38.185, dok na državnim univerzitetima strani studenti plaćaju oko $22.698, a domaći studenti duplo manje – oko $10.338 godišnje.
Kako za „Blic“ kaže Lazar Paroški, student druge godine biologije i političkih nauka na univerzitu Iona u Nju Rošelu u Njujorku, fakulteti se trude da izađu u susret koliko god mogu studentima i svesni su da su svi pogođeni inflacijom i pandemijom, ali oni manji fakulteti da bi se održali u ovako teškim uslovima, moraju da povećaju školarine do maksimalne granice.
Ta granica je i dalje realna da bi studenti mogli da upisuju te fakultete a i održiva za fakultete da opstanu. Fakulteti u Americi su veliki biznis i većina njih pogotovo oni najprestižniji su privatni, gde najveći deo novca stiže upravo iz školarina i zato su oni prinuđeni da povećavaju školarine iz godine u godinu – kaže Paroški, inače direktor Organizacije srpskih studenata u inostranstvu za Ameriku (OSSI Amerika).
Kako navodi, činjenica je da ove promene predstavljaju ogroman problem za internacionalne studente koji nisu u mogućnosti da dobiju pune stipendije.
Pored toga, zbog pandemije se promenilo nekoliko stvari na većini američkih fakulteta.
Promene su uvedene zbog pandemije, ali većina fakulteta je odlučilo da zadrži i za ubuduće neke od njih. Na primer, za podnošenje prijave za upis na fakultet ne traže SAT test, koji je standardizovan test iz svih oblasti i koji je bio obavezan pre pandemije. Za naše studente ovo je prevelika olakšica jer nam engleski nije maternji jezik i veće su šanse da studenti mogu da upišu fakultete koje žele – navodi Paroški.
Prema rečima sagovornika Blica, problem sa kojim se suočavaju studenti je nedostatak prakse, naročito za one koji su pri kraju studija.
Ono što je problem sa pandemijom i inflacijom pogotovo na prostoru Amerike jeste znatno smanjenje obavljanja stručnih praksi uživo. Mnogo je prebačeno na onlajn učenje. Ovo je trend koji polako nestaje i koji se vraća na normalu, ali i te kako utiče na sadašnje studente koji su pri kraju studija i žele da se zaposle – objašnjava Paroški.
On dodaje da je još jedan veliki problem koji su inflacija i pandemija prouzrokovali, ogroman skok u ceni osnovnih namirnica i hrane u skoro svim gradovima u Americi, a pogotovo u onim vodećim poput Njujorka, San Franciska, Čikaga.
Studenti i dalje imaju opcije da se hrane u menzama fakulteta tako da ovo ne utiče na sve studente u tolikoj meri, ali većini njih koji apliciraju iz Srbije za fakultet, to može biti jedan od razloga zašto se ne odlučuju za školovanje u Americi. Zbog ovoga većina fakulteta ima onlajn savetovanje sa studentima kako bi ih pridobili, a studenti mogu da postave razna pitanja i da razjasne sve nedoumice koje imaju – tvrdi ovaj uspešni student.
Sportske stipendije dovode srpske studente u Ameriku
Sportske stipenije su i dalje vodeće po procentu naših studenta koji ih dobijaju i koji zahvaljujući njima dolaze na studije u Ameriku. Ono što je pandemija prouzrokovala poslednjih godina jeste da na većini fakulteta one ne pokrivaju punu cenu školovanja, već samo jedan deo. Ovo je bio slučaj u nekim školama i pre pandemije, ali je taj procenat malo veći u prethodnih nekoliko godina – kaže Lazar za „Blic“.
Kako objašnjava, studenti i dalje imaju priliku da rade u kampusima, jer je sa studentskim vizama dozvoljen samo posao u okviru kampusa.
Svi studenti za koje znamo i koji imaju kontakt sa našom organizacijom, nemaju problem da se zaposle i da nađu neki „part-time“ posao ove godine. Ono na šta je pandemija uticala, jeste da se samo određeni poslovi nađu u ponudi. Pogotovo prošle godine bilo je jako malo poslova koji su zahtevali interakciju sa ljudima, poput planiranja nekih proslava i događaja na fakultetu. Ponude za posao su više bile bazirane na potražnji asistenata u laboratorijama, pomoćnika u raznim departmanima i kancelarijama… Svi ti poslovi ne zahtevaju mnogo radne snage i dosta studenta je ostalo bez prilike da se zaposli. Na našu sreću, to se promenilo pa se tako ove godine skoro svi fakulteti vraćaju na „staru normalu“ – navodi ovaj student.
Uprkos ovim poteškoćama, srpske studente i dalje privlače Sjedinjene Američke Države, a najpopularnije oblasti studija među međunarodnim studentima su biznis i menadžment, inženjering, matematika i računarstvo, društvene nauke…
IZVOR: BLIC FOTO: UNSPLASH