Dr Vesna Simić je u Ameriku emigrirala sa svojom porodicom još kao dete, devedesetih godina. Rođena je u Beogradu, a odrasla u Obrenovcu. U Americi živi i radi već preko 30 godina i kao optomerista u svojoj struci, ostvarila je veliki uspeh i to zahvaljujući podršci supruga Peđe i njihovo troje dece.
Dr Vesna Simić stoji ispred oftalmološke ordinacije „Park Ridge Vision“ u Čikagu koja vrši kompletne očne preglede, usko specijalizovane preglede u oblasti pedijatrije, vizuelne rehabilitacije i kontrole miopije kod dece i odraslih. Zdravlje očiju je veoma važno za očuvanje kvaliteta života jer preko vida dobijamo 80% svih informacija iz spoljašnjeg sveta. Zbog toga je i oftalmološka ordinacija „Park Ridge Vision“ u Čikagu pravo mesto da proverite zdravlje vaših očiju ili rešite eventualne probleme sa vidom.
Iako ste diplomirali biologiju i psihologiju, Vi ste odlučili da se bavite oftalmologijom. Kako ste odabrali baš tu granu medicine?
Studirala sam na Lojola univerzitetu u Čikagu, biologiju i psihologiju, ali sam oduvek znala da ću raditi u oblasti medicine. Zato sam završila specijalizaciju na Illinois College of Optometry. Iako u početku nisam bila sigurna za koju oblast medicine bih se opredelila, ubrzo sam shvatila šta želim. Moj deda je bio slep na jedno oko zbog povrede koju je imao još kao mladić. Uglavnom sam ga ja vodila kod očnih lekara, na godišnje preglede i usput se vrlo intersovala za njegovo zdravstveno stanje. Upravo zbog toga sam odlučila da se usavršavam u toj oblasti medicine, da lečim ljude i pomažem kod očnih problema.
Vesna, osnovali ste svoju praksu, imate svoju oftalmološku ordinaciju u okviru koje pružate kompletne očne preglede za decu i odrasle. Šta to sve podrazumeva?
Da, svoju ordinaciju “Park Ridge Vision” imam punih 9 godina, ali sam doktor sa dvadeset dvogodišnjim iskustvom u ovom poslu. Pružamo oftalmološke preglede svih vrsta za kompletnu porodicu, počevši od beba, pa deci predškolskog i školskog uzrasta, kao i za odrasle pacijente. Mi smo specijalizovana ordinacija za vision rehabilitaciju dece i odraslih sa poremećajem strabizma, ambliopije i binokularnih smetnji koje mogu potencijalno da utiču na učenje. Takođe, često vršimo kontrolu dioptrije kod dece koja pokazuju znake rasta miopije koja je veoma zastupljena među decom školskog uzrasta. Decu bi trebalo redovno dovoditi na regularne očne preglede, od 6-og meseca njihovog života kako bi se sprečio nastanak neke od pomenutih bolesti.
Učestalost miopije je sve veća, pa kako se može zaustaviti i koji način lečenja Vi preporučujete?
Kod odraslih osoba, obično je neophodan hiruški zahvat za korekciju miopije, dok se za decu, koja su još uvek u razvoju, hiruški zahvat ne preporučuje. Kod dece u razvojnom statusu mi radimo na sprečavanju naglog rasta miopije. Počinje se od ranih godina, na primer kada su deca uzrasta od dve do četiri godine, ukoliko imaju genetsku predispoziciju za miopiju, tu decu modifukujemo sa određenim adaptacijama svakodnevnog ponašanja. Savetujemo da provode vreme napolju kako bi se adaptirali na prirodnu svetlost, da stimulišu razvoj dalekog vida kako ne bi postali kratkovidi i slično. U nekom periodu ako počne da im se pojavljuje miopija, koristimo tri načina za zaustavljanje miopije. Dva načina podrazumevaju korišćenje kontaktnih sočiva. Jedan način je preko mekih sočiva koja se koriste u toku dana, ona su jedina FDA priznata sočiva koja se koriste za kontrolu miopije kod dece u ranom uzrastu. Postoje i sočiva koja se nose noću, što se zove ortokeratologija, koja isto zaustavlja rast miopije i što usput može dati deci mogućnost da budu bez naočara i drugih kontaktnih sočiva preko dana. Takođe postoji i jedna vrsta kapi, koja se zove atropin, koji se može koristiti isto kao off label use za zaustavljanje miopije. Tako da imamo više načina koje koristimo za zaustavljanje i nedozvoljavanje miopiji da naglo postane visoka.
Kada su u pitanju metode zaustavljanja miopije, da li postoji neki preduslov za lečenje?
Neki poseban preduslov ne postoji, ali da bi smo započeli proces lečenja, potrebno je da pacijent ima dijagnostikovanu miopiju koja se menja. Ako je niska miopija, na primer -0.50 ili -0.75 obično samo nadgledamo. Ali ako je miopija koja skače od -1 do -2 onda je to vrsta miopije kod koje želimo da zaustavimo naglo pogoršanje stanja. Stanje se razlikuje od pacijenta do pacijenta i u zavisnosti od problema sa kojim se suočavamo mi određujemo na koji način ćemo raditi na zaustavljanju miopije.
Koliko dugo traje oporavak kod dece, a koliko kod odraslih? Da li to zavisi od zahvata ili metode koju koristite?
Kod dece uglavnom radimo sa kontaktnim sočivima, ona moraju da se nose svakog dana. Kada se radi sa atropinom, on se stavlja uveče. Čak iako je u pitanju nagli rast miopije, kod dece se ne rade nikakvi hiruški zahvati već kontaktna sočiva koja se koriste u očima. Oporavak je kratak, više je adaptacija deteta na sočiva, da nauče da ih bezbedno stavljaju i skidaju. U najgorem slučaju, ukoliko je kod deteta u ranom uzrastu prisutna agresivna miopija, od 6-7 godina, onda mi barem do sedamnaeste godine preporučujemo neku vrstu sočiva ili metode za zaustavljanje miopije koje bi dete trebalo da primenjuje svakog dana dok ne napuni neke zrele godine i dok se oko ne razvije. U tom slučaju proces lečenja je malo duži.
Koji su najčešći problemi sa očima i vidom koji pogađaju decu i adolescente, a koji kada su u pitanju stariji ljudi?
Kada je u pitanju zdravlje očiju, kod dece najviše srećemo alergijske promene. Takođe pazimo i na kerаtokonus koji predstavlja progresivnu bolest rožnjače koja zahvata oba oka ali obično аsimetrično, odnosno jedno više od drugog i zastupljeno je više nego što mislimo da jeste. Pored toga, kod dece je često zatupljena ambliopija (slabovidost) i strabizam (razrokost). Binokularne smetnje kod dece znaju da prouzrokuju probleme prilikom učenja i prilikom razvoja vida. Suprotno tome, kod starijih ljudi više se nagleda zdravlje očiju u smislu katarakte, leukoma rožnice, makularne degeneracije, takođe pratimo i neke autoimune stvari koje mogu da se dese i očne upale i naravno fenomen “suvih očiju” koji je jako izražen u zimskom periodu.
Na koji nacin možemo da negujemo oči i sačuvamo vid? Da li imate neki savet za naše čitaoce?
Pošto je ovo doba u kome su tehnologije visoko zastupljene, preporučila bih da pazimo i odmaramo oči od ekrana, bilo da je u pitanju računar ili telefon. Postoji metoda koja se zove 20/20, što znaci da svakih 20 minuta treba pogledati u daljinu da odmaramo oči. Važno je i da se ne sedi mnogo blizu ispred ekrana jer to šteti našem vidu, a trebalo bi izbegavati i duže gledanje u ekran u toku noći. Postoje posebna zaštitna stakla u vidu naočara koja štite od zračenja ekrana. Za decu je veoma važno da provode vreme napolju, bar dva sata u toku dana, na dnevnoj svetlosti. Preventiva je veoma bitna pa savetujem da se ode na pregled bar jednom godišnje za sve uzraste, i deca i odrasli. U zavisnosti od toga da li se nešto prati, kontrolni pregled je poželjan čak i na 6 meseci.
O uspehu Dr Vesne Simić svedoče mnogobrojni zadovoljni pacijenti, od dece pa sve do odraslih. Prijatan doček, poseban stručan pristup svakom pacijentu, posebno deci su ono što je Dr Vesnu Simić izdvojilo u ovom poslu. Ukoliko želite da iskontrolišete vaš vid ili se već borite sa nekim od pomenutih problema, Dr Vesnu Simić možete posetiti na adresi 350 S NW Hwy suite 104, Park Ridge, IL 60068 ili kontaktirati putem sajta, zvanične Facebook stranice i Instagram profila.
PIŠE: MARINA VUČKOVIĆ I FOTO: PRIVATNA ARHIVA