Bojana Janković Vederli je rođena u Srbiji, ali se preselila u Kanadu kada je imala 13 godina. U Vankuveru je završila medicinski fakultet i magistrirala, a ljubav je vodi dalje do Los Anđelesa u Ameriku. Pored toga što je vrlo uspešan lekar sa tri specijalizacije, doktorka Bojana je i ostvarena porodična žena koja sa poznatim holivudskim glumcem Majklom Vederlijem ima ćerku i sina. Pre četiri godine, zbog promene posla njenog supruga, sa porodicom se seli u Njujork gde je po završetku subspecijalizacije integrativne medicine osnovala svoju praksu.
Bojana Janković Vederli je lekar opšte prakse, generalne interne i integrativne medicine. Ona pomaže ljudima da poprave zdravstveno stanje ili otklone hronične bolesti. Kroz svoj rad, pored edukacije o zdravom načinu života, Bojana se trudi da pronađe uzrok, a ne samo da leči simptome bolesti kod pacijenata. Ona je predana i izuzetno posvećena doktorka koja svoj posao voli i kojoj ništa nije teško kada su pacijenti u pitanju. Dokaz za to je i nagrada za najboljeg doktora „Top Doctor“ četiri godine za redom, ali i brojna priznanja za zadovoljstvo pacijenata.
Odabrali ste jedan specifičan poziv, poziv lekara. Kada ste odlučili da se bavite medicinom i kada je ta želja nastala?
Ta želja je nastala kada sam bila tinejdžer jer sam oduvek bila fascinirana naukom. Takođe sam se interesovala za ljudsku psihologiju i dosta čitala o tome, pa se u meni još u tinejdžerskom dobu probudila želja da radim sa ljudima kao lekar. Sa jedne strane cilj mi je bio da pomažem ljudima da imaju bolji kvalitet života i pomognem im u rešavanju raznih zdravstvenih problema, a sa druge strane imam tu satisfakciju naučnika i nekoga ko je medicinski detektiv koji se trudi da sve razume i prouči.
Nakon dugogodišnjeg rada i iskustva u medicinskim grupama, doktorka Bojana Janković Vederli je u Njujorku osnovala svoju praksu. Njena ordinacija se nalazi na Menhetnu, pored Medison Skver Parka.
Iako radim i kao konsultant, posvećena sam pre svega radu u mojoj praksi. Pre nego što je kovid počeo ja sam viđala pacijente u ordinaciji u Njujorku ali kako je počeo virus, a sa tim i distanciranje tako se i moja praksa promenila time tako što sam počela da radim telemedicinu. Viđam pacijente u ordinaciji kada je neophodno da imaju fizički pregled ali uglavnom radim telemedicinu. Za medicinsku praksu je potrebno imati dozvolu u svakoj državi u Americi gde obavljate tu medicinsku praksu, a ja trenutno viđam pacijente iz Kalifornije, Njujorka, Konektikata i Nju Džersija.
Sa kojim zdravstvenim problemima Vam se pacijenti najčešće javljaju?
Najčešći razlog zbog kojeg mi pacijenti dolaze su tegobe sa gastrointestinalnim sistemom. To su uglavnom hronična konstipacija, nadimanje, Irritable bowel syndrome, kao i problemi sa štitnom žlezdom, odnosno hipotireoza. Takođe viđam i pacijente koji imaju autoimune bolesti, oboljevaju od migrena, imaju dijabetes ili preddijabetes žele da optimizuju svoj metabolizam i jednostavno žele da imaju jedan integrativni pristup svom zdravlju. Oni žele da maksimalno koriste zdrav način života, da vode zdravu ishranu i imaju mind – body negu. Ovo omogućava dobru podlogu za sve ostalo što radimo sa medicinske strane kao i da ne budu ograničeni u aktivnostima i imaju maksimalnu energiju za život i posao. Ljudi kojima odgovara integrativni pristup zdravlju su ljudi koji žele da promene razlog zbog kog se njihove tegobe javljaju i da ih eliminišu kada je to moguće, istovremeno koristeći kombinaciju tretmana moderne i integrativne medicine.
Da li je i u Americi praksa kao što je kod nas da se ljudi obično kasno javljaju lekaru i da li možete da nam kažete koliko je važna preventiva?
Definitivno i u Americi ljudi idu kod lekara kada nešto nije u redu. Retko ko razmišlja o preventivi kada se oseća dobro. Jako je bitno uspostaviti odnos sa lekarom koji može da identifikuje rizične faktore i štetne navike koje možda povećavaju rizik nekih hroničnih bolesti. Time što idemo kod lekara, čak i kada se dobro osećamo, možemo da sprečimo nastanak mnogih zdravstvenih problema koji u budućnosti mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija. Integrativni pristup i preventiva su najefikasniji način da se očuva zdravlje.
Dobitnica ste brojnih priznanja za zadovoljstvo pacijenata, ali i nagrade za najboljeg doktora koju ste dobili četiri godine za redom, od 2018.godine. Skoro ste se pridružili i savetodavnom odboru Forbes Health, šta ćete tačno tamo raditi?
Sa Forbes Health sam počela saradnju kao njihov konsultant time što ih savetujem o tačnosti medicinskih informacija njihovih članaka, kontribuiram medicinsku informaciju i predlažem aktuelne teme o zdravlju i medicini za njihov kontent. Ljudi često kada imaju zdravstveni problem prvo idu na internet, da pitaju „Dr Google-a“ o tome, pa tek onda pitaju svog lekara. Problem sa tim je što je internet pun netačnih i nepreciznih informacija koje čovek ne može da primeni bez kosultacije sa lekarom. Kao lekaru i kao nekome ko redovno prati različite naučne studije osećam odgovornost i dužnost da doprinesem edukaciji javnosti i tako pored mojih članaka na mom sajtu, pomažem Forbes Health-u da ljudima pruži tačnu medicinsku informaciju koja je objektivna i koja reflektuje najnovija istraživanja.
Bojana, vodite i vaš veb sajt na kome objavljujete relevantne zdravstvene savete i informacije koje su vezane za najnovija istraživanja o opštem očuvanju zdravlja. Da li trenutno pišete o nekoj posebnoj temi?
Da, tako je. Trenutno pišem o korišćenju velikih doza suplemenata B6 i B12. Preko 50% ljudi u Americi uzima suplemente. Jedan od primera je kompleks B vitamina. Iako postoje naučna istraživanja koja pokazuju da B kompleks može da pomogne u slučaju depresije, anksioznosti, simptoma kao što su PMS, isto tako prevelike doze ovih vitamina mogu čak da dovedu do potencijalnih problema kao što su oštećenje nerava i većeg rizika loma kuka. Bitno je biti informisan i znati zašto i kada uzimati suplemente, raditi sa lekarom koji može da monitoruje nivoe određenih vitamina i koji može pacijenta da savetuje o kvalitetu, količini vitamina i drugih suplemenata koja je odgovarajuća za njega.
Dr Bojana Janković Vederli ostvarila se profesionalno kao lekar sa tri specijalizacije koji vodi svoju ordinaciju na Menhetnu. Pored toga, Bojana je i ostvarena porodična žena, a svojim suprugom Majklom Vederlijem, koji je poznati glumac, bavi se i humanitarnim radom i pomaže bolnice u Srbiji.
Ja mislim da imam ne samo obavezu nego i duhovnu dužnost da uradim šta god mogu da pomognem našoj zemlji, a pogotovu našem zdravstvenom sistemu. To je nešto što je meni jako važno i najbliže mom srcu. Kroz moj rad sa humanitarnom organizacijom „Lifeline“ iz Njujorka i princezom Katarinom Karađorđević mnogo sam svesnija o potrebama naših bolnica za medicinskim instrumenatima. Naše bolnice i naši lekari jako puno cene humanitarnu pomoć „Lifeline-a“ i takva pomoć je uvek dobrodošla.
Iako već mnogo godina živite u Americi nikada niste prekinuli veze sa Srbijom. Koliko često uspevate da dođete i posetite Srbiju?
U Srbiju dolazim skoro svake godine jer mi je jako bitno da održavam veze i sa porodicom i sa prijateljima. Srbija je uvek bila moj dom, ja u Beograd ne dolazim kao turista već kao neko ko je tu rođen. Mislim da su naši koreni važni i treba ih ceniti. Mi možemo da se ostvarimo u svetu, da volimo naš novi dom, da evoluiramo kao ljudi, ali svi mi koji poznajemo svoje korene uvek im se rado vraćamo. Bitno mi je da moja deca poznaju Srbiju i da se ni oni ne osećaju kao turisti u Srbiji. Trudim se da ih naučim srpski jezik i nadam se da će do sledećeg leta govoriti i razumeti naš jezik bolje.
Da li možete da napravite neku paralelu između srpskog i američkog zdravstvenog sistema?
U Srbiji gde je zdravstvo besplatno, izvan privatnog sistema, često je teško doći do lekara i do mnogih lekova i procedura. Sa druge strane, američki medicinski sistem čak i kada osoba ima osiguranje je skup i ne postoji transparentnost kada je u pitanju cena posete lekaru, cena dijagnostike, hospitalizacije, ili odlaska u urgentni centar. Često se dešava da ljudi dobiju račun iz zdravstvenog sistema koji njihovo osiguranje ne pokriva ili samo delimično pokriva. Ni u Americi ni u Srbiji situacija nije savršena zato što je problem zdravstvenog sistema jako kompleksan, potrebno je mnogo koordinacije i veća transparentnost da se zdravstvena nega ljudi dovede u red. Takođe, za oba zdravstvena sistema vrlo je važno tretirati pacijente kao ljude, a ne kao problem. Postoje fantastični lekari i sestre, divno osoblje i u bolnicama i u ordinacijama koji imaju dosta empatije i razumevanja i omogućavaju pacijentima da se osećaju humano i kao ljudi. Ipak, mnogo češće čujem da su pacijenti nezadovoljni zbog toga kako su tretirani od strane zdravstvenog sistema.
Vaš savet kako da budemo i ostanemo zdravi?
Jedna od najvažnijih stvari je da se posvetimo sebi. Sve ostalo oko nas može lako da se sruši ako mi nismo optimalna verzija sebe. Kada se posvećujemo sebi mi se indirektno posvećujemo i svojoj porodici i svojim prijateljima i svom poslu, a ako sebe zapostavimo sve ostalo smo zapostavili.
Da li za kraj možete da nam kažete na koje sve načine možemo da se posvetimo sebi kako bismo sačuvali i optimizovali svoje zdravlje?
Prvo je potrebno da se posvetimo svom snu, to znači da spavamo bar 8 sati svake noći, jer je san prerekvizit za zdravlje. Ako ne spavamo dovoljno naš imuni sistem može da ispašta zbog toga, takođe naš apetiti poraste sledećeg dana, kognitivno i mentalno se ne osećmo optimalno, umorni smo i bez energije i raspoloženja. Ukoliko imamo problema sa nesanicom i san ne stavljamo kao prioritet, vremenom može da dođe do metaboličkih poremećaja i ostalih hroničnih problema. Pored sna bitna je i ishrana, jer ono što jedemo je informacija našem telu o našoj sredini. Zbog toga je potrebno da izbegavamo procesiranu hranu kao i dodatni šećer. Ukoliko eliminišemo toksine i dodamo organsku ishranu bogatu povrćem i voćem, semenkama, orasima, mahunarkama i zdravim mastima mi na taj način unosimo informaciju u naše telo koja je puna vitamina, minerala i antioksidansa i koja će pomoći našem telu da optimalno funkcioniše. Najbolje upakovani vitamini i minerali su oni koji dolaze iz prirode i to svakome treba da bude podloga za ishranu.
Pored toga, važno je vreme koje posvećujemo sebi za relaksaciju ili meditaciju. To vreme može da bude 10 minuta na dan ili duže ako osoba ima vremena. Mnoge studije su pokazale da dnevna meditacija utiče na bolji kvalitet života, smanjivanje stresa, ublažavanje depresije i anksioznosti. Meditacija takođe smanjuje našu percepciju bola i može da pomogne čak i u situaciji povišene inflamacije. Da bi smo ostali zdravi važno je i dnevno kretanje, vežba za naš kardiovaskularni sistem, kao i za zdravlje kostiju. Bitno je da ne provodimo 10 sati dnevno sedeći, nego da se što više krećemo bilo da je u pitanju ples, joga, šetnja ili trening u teretani.
Za kraj, izdvojila bih da su za naše zdravlje bitne i veze sa ljudima oko nas. Pozitivne veze sa ljudima u našoj sredini imaju korelaciju sa dužim životom i sa boljim kvalitetom života. Ljudi koji imaju pozitivne veze sa prijateljima i porodicom su zadovoljniji i srećniji, a samim tim i zdraviji. Ljudska bića su društvena bića i svakom čoveku su potrebni prijatelji, podrška i oslonac.
Bojana Janković Vederli je uspešna doktorka koja posvećuje vreme svojim pacijentima, ne osuđuje i ne odbacuje njihovu zabrinutost i svakom pacijentu pristupa profesionalno. Put do osnivanja sopstvene prakse u Njujorku nije bio nimalo lak, još od prijema na medicinski fakultet za koji je kao preduslov trebalo imati društveno angažovanje i volonterski rad. Ipak, nju je vodila želja da pomogne ljudima da svoje zdravlje optimizuju, da žive duže i srećnije. Upravo zbog toga, doktorka Bojana Janković Vederli je otvorila i svoj veb sajt na kome ćete pronaći zanimljive teme o zdravom načinu života i ishrani. Ukoliko želite da nešto promenite i posvetite se svom zdravlju, možeti posetiti njen sajt ili je zapratiti na Facebook i Instagram profilu.
PIŠE: MARINA VUČKOVIĆ I FOTO: PRIVATNA ARHIVA