Iznenađujuće rezultate nove opservacione studije kojom je otkrivena okvirna povezanost između konzumacije veće količine mesa bilo koje vrste i manjeg rizika od razvoja demencije nedavno su izneli švedski naučnici.
Ovakvi rezultati iznenađuju jer se većina preporuka za očuvanje zdravlja mozga temelji na ishrani bogatoj biljnim namirnicama, piše Science Alert.
Stoga je veoma važno istaći da je takav rezultat uočen samo u određenoj grupi ljudi – onoj koja poseduje specifičnu varijantu gena APOE4, a ona se čvrsto povezuje s rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti.
APOE gen učestvuje u regulaciji masti u telu i postoji nekoliko njegovih varijanti. Najrizičnija za razvoj Alchajmerove bolesti je APOE4. Ljudi nasleđuju dve kopije gena – po jednu od svakog roditelja, što znači da postoje različite kombinacije, a neke od njih nose veći rizik za razvoj bolesti.
Prateći 2.157 osoba starijih od 60 godina u periodu od 15 godina, naučnici sa švedskog Instituta Karolinska i Univerziteta u Stokholmu uporedili su podatke o ishrani učesnika s rezultatima kognitivnih testova i dijagnozama demencije.
Brojne ranije sprovedene studije upozoravaju na negativan uticaj prerađene hrane na zdravlje, a i u ovom slučaju bilo je dokaza za to.
„Manji udeo prerađenog mesa u ukupnoj konzumaciji mesa bio je povezan s nižim rizikom od razvoja demencije bez obzira na APOE genotip“, rekla je neurolog sa Instituta Karolinska Sara Garsija-Ptacek.
Istraživači opisuju APOE4 kao „drevni ljudski oblik“ gena APOE, što je doprinelo nastanku hipoteze po kojoj mozak ljudi koji nose jednu ili dve kopije te varijante može drugačije reagovati na ishranu bogatu mesom.
No važno je napomenuti da je i sama pomisao na to da su naši preci jeli veće količine mesa nedavno dovedena u pitanje.
Štaviše, decenije istraživanja, posebno o prerađevinama crvenog mesa, povezale su unos veće količine mesa u organizam s povećanim rizikom od demencije, pa postoji razlog za skepticizam dok se ne sprovedu dodatne studije.
Ova nova studija ranijim istraživanjima dodaje neke nijanse i podseća da smo svi građeni na različite načine i izloženi različitim okruženjima. Dakle, na rezultate mogu uticati i drugi faktori, poput socioekonomskog statusa ili načina života.
Četvrtina svetske populacije nosi varijantu gena APOE4
„Novom studijom testirali smo hipotezu po kojoj su ljudi s varijantom gena APOE4 u manjoj opasnosti od kognitivnog propadanja i razvoja demencije ako u organizam unose veće količine mesa“, rekao je gerontolog Jakob Norgren s Instituta Karolinska. Hipotezu je, zajedno s kolegama, potkrepio podacima dobijenim posmatranjem.
Ti podaci pokazali su da je među učesnicima studije s genskom varijantom APOE4, koji su jeli najviše mesa, uočena znatno manja verovatnoća za razvoj demencije, a i kognitivno propadanje kod njih se odvijalo sporije.
Otprilike četvrtina svetske populacije nosi varijantu gena APOE4.
Prerađeno meso u ovoj grupi činilo je otprilike trećinu ukupnog unosa mesa u ishrani. Rezultati ukazuju na to da u nekim slučajevima konzumiranje mesa, čak i crvenog, može biti korisno za mozak.
I premda je još nejasno zbog čega postoji novo uočena povezanost, ona svakako ukazuje na to da odnos između ishrane i rizika od demencije možda nije isti za sve, jer smo svi međusobno različiti.
Istraživači smatraju da ljudi s genskom varijantom APOE4 na drugačiji način apsorbuju određene hranljive materije iz mesa.
No svakako treba istaći i to da razliku pravi i vrsta konzumiranog mesa. Veći odnos neprerađenog mesa u odnosu na ukupnu količinu, poput konzumiranja većih količina crvenog mesa ili živine, bio je povezan s nižim rizikom od razvoja demencije bez obzira na APOE status u poređenju s većom konzumacijom mesnih prerađevina.
Gen APOE kodira apolipoprotein E, protein koji pomaže u transportu holesterola i masti u organizmu, uključujući i mozak, što pomaže u objašnjenju povezanosti između APOE4 i Alchajmerove bolesti. To je još jedna veza koja zahteva dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumela.
Švedski naučnici istakli su da je reč o opservacionoj studiji, što znači da su pratili šta su ljudi ranije konzumirali i na koji način se njihova kognitivna sposobnost menjala tokom vremena, ali im pritom lekari nisu eksperimentalno propisali određeni način ishrane.
Rezultati studije otkrili su povezanost između konzumacije mesa i rizika od razvoja demencije, no to ne znači da su oni čvrst dokaz da jedenje većih količina mesa ujedno i sprečava razvoj demencije.
Rezultati istraživanja objavljeni su u JAMA Network Open.
IZVOR: N1 I FOTO: UNSPLASH

























































































