Poslednji američki vojnici napustili su Avganistan u ponedeljak, 30. avgusta kasno uveče, čime je okončan najduži američki rat i zatvoreno poglavlje u vojnoj istoriji koje će se verovatno pamtiti po kolosalnim promašajima, neispunjenim obećanjima i mahnitom konačnom izlasku koji je koštao života više od 180 Avganistanaca i 13 američkih vojnika, od kojih su neki jedva stariji od samog rata.
Nekoliko sati pre isteka roka za zatvaranje poslednjeg vazdušnog transporta i okončanje rata, transportni avioni vazdušnih snaga prevezli su preostali kontingent trupa sa aerodroma u Kabulu. Poslednji američki vojnici proveli su mučne dve nedelje štiteći užurbani i rizični vazdušni prevoz desetina hiljada Avganistanaca i drugih koji su pokušali da pobegnu iz zemlje kojom ponovo upravljaju talibanski militanti.
U najavi završetka evakuacije i ratnih napora, general Frenk MkKenzi, šef američke Centralne komande, rekao je da su poslednji avioni poleteli sa aerodroma u Kabulu u 15:29. po vašingtonskom vremenu, ili jedan minut pre ponoći u Kabulu. Rekao je da je jedan broj američkih državljana ostao u zemlji, i da veruje da će i dalje moći da napuste zemlju.
Bajden je rekao da su vojni komandanti jednoglasno podržali prekid vazdušnog prevoza, a ne njegovo produženje. Rekao je da je zatražio od državnog sekretara Entonija Blinkena da koordinira sa međunarodnim partnerima da utiču na talibane da obezbede siguran prolaz za Amerikance i druge koji žele da odu narednih dana.
Aerodrom je postao ostrvo pod kontrolom SAD-a, poslednje u 20-godišnjem ratu koji je odneo više od 2.400 američkih života
Završni sati evakuacije obeležili su izuzetna drama. Američke trupe suočile su se sa zastrašujućim zadatkom da one koji napuštaju zemlju smeste u avione, a istovremeno izvuku i sebe i deo svoje opreme, čak i dok su nadzirali ponovljene pretnje i najmanje dva stvarna napada od strane pripadnika grupe Islamska država iz Avganistana. U samoubilačkom bombaškom napadu u četvrtak, 26. avgusta poginulo je 13 američkih vojnika i oko 169 Avganistanaca.
Konačno povlačenje ispunilo je Bajdenovo obećanje da će okončati ono što je nazvao „večnim ratom“ koji je počeo kao odgovor na napade 11. septembra 2001, u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi u Njujorku, Vašingtonu i ruralnom delu Pensilvanije. Njegova odluka, objavljena u aprilu, odražava nacionalnu iscrpljenost u avganistanskom sukobu. Sada se suočava sa osudom u zemlji i inostranstvu, ne toliko zbog okončanja rata koliko zbog rukovanja konačnom evakuacijom koja se odvijala u haosu i izazvala sumnju u verodostojnost SAD.
Činilo se da su američki ratni napori nastali bez razmišljanja o završetku igre, malo nade za pobedu i minimalnu brigu Kongresa za način na koji su potrošene desetine milijardi dolara tokom dve decenije. Ljudski “troškovi” su se nagomilali – desetine hiljada Amerikanaca povređenih pored mrtvih, i neiscrpan broj ljudi koji su pretrpeli psihološke rane sa kojima žive.
Prema projektu “Troškovi rata” Univerziteta Braun, poginulo je više od 1.100 vojnika iz koalicionih zemalja i više od 100.000 avganistanskih vojnika i civila.
IZVOR: CHICAGOTRIBUNE I FOTO: CHICAGOTRIBUNE