Klimatske promene su konačno na prvom mestu svetskih agendi. Nakon jednogodišnjeg odlaganja i bezbroj obećanja datih od poslednjeg velikog samita, najveći zagađivači žele da nađu rešenje.
Svetski lideri se okupljaju u Glazgovu u Škotskoj na „COP 26“, Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2021. godine, šest godina nakon što je stvoren Pariski sporazum koji je potencijalno utabao teren za velike akcije za ublažavanje globalnog zagrevanja.
Sporazum postignut u Parizu imao je za cilj da ograniči globalno zagrevanje na znatno ispod 2 stepena celzijusa, vrednost, koju bi bilo katastrofalno premašiti, izračunali su naučnici. Ambiciozniji napori imali su za cilj ograničavanje zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa.
Ali kako zemlje nastavljaju sa ispitivanjima i kako postaju ambicioznije, pitamo se, da li one zapravo čine dovoljno da postignu svoje ciljeve?
„Nijedan veliki emiter ne ćini dovoljno.“, rekao je za „ABC News“ Dejvid Sandalov, viši naučnik u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija. „Zajedno, nismo na putu da izbegnemo opasne klimatske promene ili ispunimo Pariski sporazum.“
COP26 je „najvažnija konferencija u istoriji klimatske krize“, rekao je Džim Harmon, predsedavajući Instituta za svetske resurse.
Evo kako neki od najvećih svetskih emitera gasova sa efektom staklene bašte planiraju da se bore sa klimatskim promenama:
Kina mora da smanji upotrebu uglja
Kina je odgovorna za oko 26 odsto svetskih emisija gasova staklene bašte, više od svih ostalih razvijenih zemalja zajedno, prema Centru za klimatska i energetska rešenja.
Kineski predsednik Si Đinping je 2020. godine proglasio novi cilj da zemlja dostigne vrhunac emisija CO2 pre 2030. i da postigne neto nultu emisiju ugljenika pre 2060., što je hrabar i važan potez, potreban za značajno smanjenje, rekao je Harmon. Ako se primeni, Kina bi mogla da ostvari uštede od 530 milijardi dolara u troškovima goriva, rada i održavanja tokom 30 godina, dodao je Harmon.
Ali uprkos ambicioznom obećanju, Kina je nastavila da gradi elektrane na ugalj. To je glavni izvor energije u zemlji. Emisije se povećavaju, a kvalitet vazduha opada.
SAD konačno mora da pređe sa reči na dela
Iako SAD mogu činiti samo 13% emisija – otprilike polovinu ukupne kineske , zemlja bi i dalje mogla biti odgovorna za veću štetu, rekli su stručnjaci za „ABC News.“
Kumulativne emisije iz SAD-a tokom prošlog veka verovatno su dvostruko veće od onih u Kini, rekao je Sandalov. Neki stručnjaci tvrde da kumulativne emisije daleko nadmašuju godišnje emisije jer glavni gas staklene bašte, ugljen-dioksid, ostaje u atmosferi stotinama godina. Pored toga, emisije po glavi stanovnika u Kini su manje nego u SAD-u.
Predsednik Džo Bajden vodio je kampanju 2020. sa klimatskim promenama na čelu njegovog dnevnog reda, nakon što je malo šta urađeno tokom Trampove administracije. Bajden je postavio cilj da smanji emisije za najmanje 50% do 2030. i da postigne neto nultu emisiju do 2050. godine, što je Sandalov opisao kao „najambiciozniji klimatski plan bilo koje administracije u istoriji SAD-a”.
SAD, Japan i Australija su formirale inicijativu pod nazivom „Blue dot network“ kako bi pružile procene i postavile nove standarde u vezi sa faktorima koji utiču na klimatske promene.
Mreža će uključivati „veoma kredibilan proces sertifikacije“ i biće završena krajem ove godine, rekao je za „ABC News“ Kris Klajn, globalni viši direktor za održivost „Cardno“, globalne konsultantske kompanije za infrastrukturu, životnu sredinu i društveni razvoj.
„To će postaviti standarde ne samo za klimu, već i za jednakost, za ljudska prava, za transparentnost, dakle čitav niz stvari koje posmatramo iz perspektive održivosti“, dodao je on.
Indija mora postaviti ambiciozne ciljeve
Indiji je potreban jasan put i jasan cilj za implementiranje klimatski povoljnih faktora, smatraju stručnjaci.
Zemlja čini 6% emisija gasova staklene bašte, a uticaj pandemije je možda oslabio spremnost zemlje da sprovede neophodne promene, navodi „Climate Action Tracker“, koji ocenjuje sve akcije Indije kao „izuzetno nedovoljne“.
Kao odgovor na ekonomsku krizu, Indija je predstavila jedan od najvećih paketa podsticaja na svetu, jednak oko 11% BDP-a zemlje u 2019. godini, ali je uključivao podršku koja će verovatno dovesti do korišćenja više fosilnih goriva i neodrživog korišćenja zemlje, prema „Climate Action Tracker“-u.
Indija nije predala obećanja uoči „COP26“, ali, rekao je Mendilus, postoje glasine da će državni lideri u Glazgovu objaviti cilj smanjenja intenziteta emisija – iako je nejasno za koliko.
Ali, indijska vlada ima „veoma ambiciozne ciljeve“ za obnovljivu energiju, rekao je Sandalov. Solarne energije je u Indiji „izuzetno mnogo“, a Narendra Modi je promovisao obnovljive izvore energije mnogo pre nego što je postao premijer.
Indijski novi stimulativni paket takođe uključuje neke inicijative pogodne za klimu, kao što su 3 milijarde dolara za razvoj baterija i solarnu energiju.
Ali zemlja nastavlja da gradi elektrane na ugalj, rekao je Sandalov. Takođe su odobreni „sveži zajmovi“ za brojne termoelektrane, time „podrivajući zeleni oporavak“, prema tragaču
UK mora da nastavi sa drastičnim smanjenjem gasova
Zemlja domaćin COP26 ima „dobar plan“ u pogledu svog napretka u ispunjenju klimatskih ciljeva, ali će se nastavak sa tom stopom smanjenja pokazati teškim, kaže Lord Gregori Barker, bivši britanski državni ministar za energiju i klimatske promene i izvršni predsednik Kompanija za zelenu energiju i metale „En+ Group“.
Velika Britanija, prva zemlja „OECD“-a koja je usvojila cilj od nule i učinila ga pravno obavezujućim, smanjila je svoje emisije ugljenika za više od polovine od 1990. godine, prema analizi koju je u martu objavio „Carbon Brief“, veb-sajt specijalizovan za nauku i politiku klimatskih promena.
Zemlja koja je popularizovala upotrebu uglja tokom industrijske revolucije postigla je drastično smanjenje uglavnom prelaskom sa gasa za proizvodnju električne energije, ali je prekretnici doprinelo i smanjenje gasova staklene bašte od 11 odsto zbog pandemije.
Uzimajući u obzir da je Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo mali napredak u transformaciji svog transportnog sektora, ostaju poteškoće u eliminisanju preostalih emisija, rekao je Barker.
„Iako možemo da čestitamo Velikoj Britaniji na dosadašnjem napretku, apsolutno nema mesta za zadovoljstvo, jer će sledećih 50 odsto biti mnogo teže od prvih 50 odsto“, dodao je on.
Australiji su potrebni obnovljivi izvori energije
Australija proizvodi samo 1% svetskih emisija gasova staklene bašte, ali je i dalje najveći izvoznik uglja, što je činjenica zbog koje je premijer Skot Morison kritikovan.
Klimatske promene su „kontraverzne“ u Australiji dugi niz godina, a vlada ih ne smatra glavnim prioritetom, dodao je Sandalov.
Krajem septembra, izveštaji da je Morison neodlučan da li će prisustvovati „COP26“ samitu, izazvali su globalni prezir, ali je 25. oktobra najavio da će se obavezati da ispuni cilj nulte emisije ugljenika do 2050. godine, ostavljajući nepromenjenim nacionalni cilj za 2030. godinu.
Zemlja čak nije ni na putu da ispuni svoj trenutni cilj do 2030. godine, navodi „Climate Action Tracker“, koji ocenjuje akcije Australije kao „veoma neozbiljne“.
IZVOR: ABCNEWS I FOTO: UNSPLASH