U eri pandemije i energetske krize zvanična Atina je i dalje izuzetno zadužena. Javni dug dostigao je 374 milijarde evra ili 208 posto BDP-a, čime je Grčka ostala najzaduženija zemlja u Evropskoj uniji.
Za njom su na spisku Italija sa 156 posto duga u odnosu na BDP, zatim Portugalija i Francuska, Belgija i Kipar sa 112 procenata. Prema poslednjim podacima Evrostata, ukupan dug u Grčkoj, javni i privatni, posle pandemije porastao je na čak 343 procenta BDP-a, pa je tako Atina na trećem, visokom mestu u svetu, posle Japana (433 odsto BDP-a) i Kanade (352 odsto).
Prema nacrtu budžeta za 2022. javni dug trebalo bi da se smanji na oko 197 posto BDP-a, ali pandemija i energetska kriza ozbiljno prete da poremete planove vlade Kirijakosa Micotakisa. Samo je u prvoj godini pandemija državu koštala više od tri milijarde evra, koliko je i dobijeno iz programa pomoći EU za nezaposlene. Za godinu dana pandemije grčka vlada je 40 milijardi evra odvojila za podršku biznisu i očuvanje radnih mesta, ali je ovogodišnja turistička sezona opravdala nade i ipak neočekivano donela 12 milijardi evra prihoda, čime je popravljena opšta privredna situacija.
Zemlja se pandemiji suprotstavila mnogo uspešnije od drugih evropskih zemalja. Istovremeno, ne zaustavlja se proces reformi i sređivanja javnih finansija, produžava se proces usvajanja novih zakona u sferi obrazovanja i radnog prava, sprovodi se digitalna i zelena reforma, mnogo energičnije se vodi spoljna politika.
Međutim, energetska kriza preti da pokvari uspešne planove ne samo Grčkoj već i celom svetu. U iščekivanju rešenja kada je reč o ceni energenata, Micotakisova vlada je među prvima u Evropi već izdvojila 500 milona evra kako bi zaštitila potrošače i grčkim domaćinstvima ublažila teret visokih cena za naftu i gas. To će državnu blagajnu koštati tri puta više nego što je planirano u junu, kada se računalo s rezervom od 150 miliona. Procenjuje se da će pomoć za energetske račune koštati 326 miliona, a jednokratna uplata domaćinstvima za ogrev još 168 milona evra.
Pravo na takvu vrstu pomoći će imati 1,5 miliona domaćinstava. Primera radi, kada je reč o struji sa devet evra planiranih u junu, subvencija će sada iznositi 18 evra po mesečnom računu potrošnje domaćinstva za prvih 300 kilovat-časova s mogućnošću da se „rampa” za popuste, to jest subvencije, podigne i do 600 kilovat-časova. Siromašna domaćinstva imaju pravo na subvenciju od 24 evra mesečno, što je u praksi suma za koju će se umanjivati računi, a ceo mehanizam trebalo bi da se aktivira čim veleprodajna cena električne energije pređe nivo koji tek treba da se utvrdi.
Kako bi se obuhvatilo što više domaćinstava kada je reč o gasu i nafti za grejanje, proširen je spisak onih koji imaju pravo na socijalnu zaštitu. U svakom slučaju, Grčka ostaje najzaduženija zemlja Evropske unije, a grčki potrošači će na jesen prvi put prirodni gas plaćati više nego naftu za grejanje, odnosno mazut, koji je od prošle godine poskupeo za 45 odsto.
IZVOR: POLITIKA I POLITIKA