Rimokatolička crkva i svi hrišćani koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru slave Božić, najradosniji praznik kojim se obeležava rođenje Isusa Hrista.
Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva poštuje u celom hrišćanskom svetu.
U hrišćanstvu se veruje da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Kako uči hrišćanstvo, Isus Hrist rođen je tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka ka zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema. Njegovo rođenje donelo je svetlost istine ljudskom rodu, čime je ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Vernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom.
Običaj da se u crkve postave jasle potiče iz 13. veka. Božićno vreme je od prvih početaka ovog praznika vezano za svetlo, tačnije za izvor svih svetlosti, Sunce i posebno Boga.
U kućama vernika Rimokatoličke crkve venac-advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene sveće, zbog četiri nedelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedelje uoči Božića.
Za božićne praznike velika pažnja posvećuje se i jelci, koja ima posebno mesto u svakoj porodici, a poklone dobijaju deca koja recituju, pevaju i sviraju božićne pesme.
IZVOR: RTS I FOTO: PIXABAY