Politička moć u Sjedinjenim Državama nastaviće se sa pomeranjem na jug ove decenije, pokazujunovi podaci Popisnog biroa.
Ova se pretpostavka zasniva na činjenici da se istorijski demokratske države odriču mesta u Kongresu i izbornih glasova u korist regiona u kojima republikanci trenutno uživaju političku prednost.
Teksas, Florida i Severna Karolina su tri države koje su glasale dva puta za predsednika Donalda Trampa.
Ove države bi trebalo da dobiju kombinovana četiri dodatna mesta u Kongresu 2023. godine zbog porasta broja stanovnika. Time bi dobile kolektivno isto toliko novih glasova u izbornom kolegijumu za sledeće predsedničke izbore.
Novoobjavljeni podaci bili su bolji za demokrate nego što se očekivalo.
Ranije su procene Popisnog biroa sugerisale da će kongresni dobitak na Floridi i Teksasu biti još veći.
Marže u određenim državama koje su određivale konačna kongresna brojanja bile su ipak tanke. Njujork je izgubio mesto zbog manjka od samo 89 ljudi.
Brojevi su prvi koji su nastali iz jednog od najizazovnijih popisa stanovništva u istoriji nacije, koji je poremećen globalnom pandemijom. Politička moć se takođe dosta izmenila pod ovim uticajem.
Tramp je tokom svog mandata insistirao da se doda pitanje državljanstva i iz popisa izuzmu imigranti bez dokumenata.
Rezultati popisa pokazuju da je zemlja tokom protekle decenije imala drugu najsporiju stopu u istoriji. Razlozi su starenje stanovništva, smanjenje naraštaja i usporavanje imigracije.
Nešto niža stopa rasta zabeležena je između 1930. i 1940. godine. To je decenija koja je obuhvatala Veliku depresiju.
Samo sedam od 435 mesta u Kongresu biće ponovo raspodeljeno prema poslednjem prebrojavanju stanovništva.
Pet od sedam država koje su izgubile poslaničko mesto glasalo je za Bajdena. Takođe, pet od sedam novostvorenih mesta dodaće se državama koje su glasale za Trampa.
Više informacija možete naći ovde.
IZVOR: THE WASHINGTON POST FOTO: SCIENCE NEWS