Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću, danas proslavljaju katolici, protestanti, anglikanci, neke pravoslavne crkve i brojne manje crkve.
Uskrs je najveći hrišćanski praznik, jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih.
Uskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
Vernici, po ustaljenoj tradiciji, uskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Uskrsa i zove se „čuvarkuća“.
Papa Franja predvodio je tradicionalno uskršnje bdenje u punoj Bazilici Svetog Petra.
Papa Franja je u svojoj besedi istakao da su žene koje su krenule da posete Isusov grob i zatekle ga praznog, doživele neverovatno iskustvo koje je označilo prelaz od ogromne tuge zbog Isusove smrti do potpunog čuđenja zbog Gospodnjeg vaskrsenja.
Istakao je i da ponekad možemo naš prvi susret vere sa Gospodom da shvatimo kao nešto što pripada prošlosti i što je manje relevantno u današnjem teškom svetu obeleženom mrakom, ratom, ravnodušnošću i neizvesnom budućnošću. Ovo razočaranje, primetio je papa, može dovesti do toga da izvor nade presuši u nama.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN