Direktni preci kralja Čarlsa Trećeg bili su robovlasnici, glasi naslov u britanskom dnevnom listu Gardijan. Pred krunisanje novog britanskog monarha, taj sve izrazitije levo orijentisani list, svakodnevno preispituje ulogu monarhije u britanskom društvu i finansijsku, društvenu i moralnu cenu njenog opstanka.
U najnovijem članku, novinar Gardijana poziva se na istraživanje Desire Batist, na čijoj internet stranici saznajemo da radi kao konsultant Londonske biskupije u istraživanju o trgovini robljem u doba kolonijalizma preko Atlantskog okeana.
Batist i Gardijan tvrde da poseduju dokument Kraljevske atlantske kompanije iz 1686. godine, koji dokazuje da je kapetan jednog od njenih brodova dobio nalog da preda dve stotine robova vlasniku plantaže u Virdžiniji Edvardu Porteusu.
Skoro dva veka kasnije direktna potomkinja tog robovlasnika Fransis Dora Smit udaće se za 13. erla od Stratmora Kloda Bouz-Lajona, pradedu kralja Čarla Trećeg po ženskoj liniji, pošto je reč o roditeljima njegove bake, škotske aristokratkinje koja je, udajom za kralja Džordža Šestog postala i ostala zapamćena kao „kraljica majka“.
Treba ukazati na to da je robovlasnik Edvard Porteus od aktuelnog britanskog kralja odvojen čak 10 kolena što ih ni pravno, ni biološki više ne čini srodnicima.
Takođe, imovina Bouz-Lajona, koji su vremenom osiromašili, ne igra nikakvu ulogu u današnjem bogatstvu kralja Čarlsa ili kuće Vindzora.
„Kralj Čarls pitanje robovlasništva smatra užasavajućim zločinom“
Bakingemska palata odgovorila je na pitanje Gardijana za komentar povodom ovog istraživanja, istakavši da je kralj Čarls pitanje robovlasništva uzima „izuzetno ozbiljno“ i da ga smatra „užasavajućim zločinom“.
List ističe da se druga „potomkinja“ ove loze Sara Mulajli, koja je na čelu londonske biskupije, javno izvinila zbog porodičnih grehova iz prošlosti.
Gardijan ističe da je Desire Batist na osnovu svog istraživanja napisala i pozorišni komad u kojem jedan od glavnih likova poziva kralja Čarlsa da se izvini zbog „institucionalnih i porodičnih veza monarhije sa robovlasništvom“.
List citira i profesora Trevora Burnarda sa Univerziteta u Halu, koji ocenjuje podršku kralja Čarlsa istraživanju istorije robovlasništva kao ohrabrujući potez.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN