„Dosada i dokolica su majka filozofije“, rekao je Aristotel, a savremeni ljudi se intenzivno trude da preduprede svaku mogućnost da im bude dosadno.
Da dosada može da bude produktivna, malo ko zna.
Čak i u trenucima kada nismo zauzeti svojim poslom i drugim svakodnevnim zadacima, radimo druge stvari kako bismo pobegli od dosade: od beskonačnog skrolovanja po društvenim mrežama do uživanja u brzoj hrani. Međutim, ispostavilo se da dosada može da bude izuzetno korisna – samo treba uočiti njene prednosti.
– Sama činjenica da je dosada svakodnevno iskustvo ukazuje da bi trebalo da se radi nešto korisno – tvrdi Heder Lenč sa Teksaškog univerziteta A&M, pokušavajući da analizira razloge zbog kojih nas naše emocije ponekad mogu dovesti do samouništenja umesto nečeg dobrog.
Lenčova daje jednostavno rešenje: radoznalost. Dosada podstiče našu radoznalost i tera nas da tražimo nova iskustva, a samo od nas zavisi šta ćemo izabrati.
Istraživači takođe kažu da je zamor stanje koje može proganjati dve vrste ljudi: ili one sa prirodno impulsivnim načinom razmišljanja kojima je stalno potrebno nešto novo, ili one koji se na kraju plaše sveta kao strašnog i pretećeg mesta, pa nikada ne napuštaju svoju zonu udobnosti.
Da nije bilo dosade, čovečanstvo možda nikada ne bi dostiglo svoje tehnološke i umetničke visine.
Dakle, sledeći put kada budete zevali tokom dosadnog radnog dana ili buljili u prozor tokom dugog putovanja, možda će biti dobro vreme da pokušate i prizovete svoju kreativnost da pomognete u rešavanju problema.
IZVOR: DDL I FOTO: PRINTSCREEN