Predsednik Džo Bajden pripremio se da na travnjaku Bele kuće potpiše svoj infrastrukturni sporazum vredan 1 trilion dolara, sa manjim brojem republikanskih poslanika koji bi mogli da budu jedan od poslednjih pokazivanja dvostranačja uoči međuizbora 2022.
Predsednik se nada da će iskoristiti zakon vredan 1 trilion dolara da povrati svoju popularnost, koja je pretrpela udarac usred rastuće inflacije i nemogućnosti da u potpunosti oporavi javno zdravlje i ekonomiju od Kovida 19.
„Moja poruka američkom narodu je: Amerika ponovo ide u dobrom pravcu“, rekao je Bajden u pripremljenim izjavama objavljenim uoči ceremonije. „I vaš život će se promeniti na bolje.“
Sa dvopartijskim sporazumom, predsednik je morao da bira između svog obećanja o negovanju nacionalnog jedinstva i posvećenosti transformativnim promenama. Konačna mera smanjila je veći deo njegove početne vizije da investira u puteve, mostove, vodovodne sisteme, širokopojasne mreže, luke, električna vozila i električnu mrežu.
Ipak, administracija se nada da će novi zakon koji će obezbediti 1 trilion dolara biti uspešan i da će premostiti partijske podele kao i da će podići zemlju čistom pijaćom vodom, brzim internetom i napuštanjem fosilnih goriva.
„Prečesto u Vašingtonu , razlog zašto stvari ne završavamo je zato što insistiramo da dobijemo sve što želimo.“, rekao je Bajden u svojim pripremljenim komentarima. „Ovim zakonom smo se fokusirali na to da se stvari završe. Kandidovao sam se za predsednika jer je jedini način da se naša zemlja krene napred putem kompromisa i konsenzusa.
Bajden će u narednim danima izaći van Vašingtona kako bi šire predstavio plan.
On namerava da ode u Nju Hempšir da poseti most na državnoj „crvenoj listi“ radi popravke, a onda će otići u Detroit i zaustaviće se u fabrici električnih vozila “General Motors”-a, dok drugi zvaničnici takođe obilaze zemlju. Predsednik je prošle nedelje otišao u luku Baltimor da bi istakao kako bi ulaganja u lanac snabdevanja iz zakona mogla da ograniče inflaciju i ojačaju lance snabdevanja, što je ključna briga birača koji se bave višim cenama.
„Smatramo ovo kao priliku jer znamo da je predsednikov dnevni red prilično gust.“, rekla je sekretar za štampu Bele kuće Džen Psaki pre potpisivanja. Doprinos biračima može da se pomeri „izvan zakonodavnog procesa kako bi razgovarali o tome kako će im ovo pomoći. I nadamo se da će to imati uticaja.“
Bela kuća je najavila da će Mič Landrieu, bivši gradonačelnik Nju Orleansa, pomoći u upravljanju i koordinaciji implementacije infrastrukturne potrošnje.
Na skupu u ponedeljak 15. 11.na travnjaku Bele kuće učestvovali su guverneri i gradonačelnici obe stranke i lideri radnika i preduzeća. Pored predsednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi i lidera većine u Senatu Čaka Šumera, na listi gostiju su bili republikanci kao što su senator iz Ohaja Rob Portman, senator iz Luizijane Bil Kesidi, senator iz Mejna Suzan Kolins, njujorški predstavnik Tom Rid, predstavnik Aljaske Don Janga i guvernera Merilenda Leri Hogan.
Da bi postigao dvostranački dogovor, predsednik je morao da smanji svoju početnu ambiciju da potroši 2,3 milijarde dolara na infrastrukturu za više od polovine. Predlog zakona koji postaje zakon u ponedeljak u stvarnosti uključuje oko 550 milijardi dolara nove potrošnje tokom 10 godina, pošto su neki od izdataka u paketu već planirani.
Sporazum je na kraju dobio podršku 19 republikanaca u Senatu, uključujući lidera “GOP”-a u Senatu Miča Mekonela. Trinaest republikanaca u Predstavničkom domu takođe je glasalo za zakon o infrastrukturi. Besni Donald Tramp, bivši predsednik, izdao je saopštenje u kom napada „Staru Vranu“ Mekonela i druge republikance zbog saradnje na „užasnom demokratskom socijalističkom infrastrukturnom planu“.
Mekonel kaže da je zemlji „očajnički potreban“ nov novac za infrastrukturu, ali je preskočio ceremoniju potpisivanja u ponedeljak, rekavši radiju “VHAS” u Luisvilu u Kentakiju da ima „druge stvari“ da uradi.
Istoričari, ekonomisti i inženjeri koje je intervjuisao “Associated Press”pozdravili su Bajdenove napore. Ali oni su naglasili da 1 milijarda dolara nije ni približno dovoljna da se prevaziđe neuspeh vlade decenijama da održi i unapredi infrastrukturu zemlje. Politika je u suštini nametnula kompromis u smislu potencijalnog uticaja ne samo na klimu, već i na sposobnost da se u ovom veku nadmaši ostatak sveta i ostane dominantna ekonomska sila.
„Ovde moramo da budemo svesni kakav je naš infrastrukturni jaz u smislu nivoa investicija i da pogledamo širom otvorenih očiju, i vidimo da ovo neće rešiti našu infrastrukturu.“
IZVOR: NBCCHICAGO I FOTO: UNSPLASH