Bajdenova administracija kaže da bogati Amerikanci utaje od poreskih vlasti više od 600 milijardi dolara svake godine, i predložila je detaljni plan da se ojača izvršni ogranak Poreske službe kako bi pojedinci sa velikim zaradama plaćali svoj deo poreza.
„Ako se ovo pitanje ne reši, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi“, navodi se u izveštaju koji je objavio Sekretarijat za pravosuđe.
“Ti neplaćeni porezi imaju cenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu.“
Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina doneti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama posle toga, navodi američka administracija.
Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.
Stručnjaci kažu da je procena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uverenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća – takođe realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi „preko noći.“ Tome se itekako protive bogati Amerikanci.
Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bajdenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative „Plan za američke porodice“. To je zakonski predlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o deci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa decom.
Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji – dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.
Predlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u celoj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarelim programskim jezikom.
IZVOR: GLAS AMERIKE I FOTO: RESTART MAGAZIN