Priča o tome kako smo počeli da pomeramo sat unapred u proleće, a onda ga vraćamo nazad u jesen, počinje pre više od jednog veka, a u njenoj pozadini su dva svetska rata, povremena masovna konfuzija, kao i želja ljudi da uživaju u sunčevoj svetlosti što je duže moguće.
O tome koliko je ta praksa svrshishodna danas vode se brojne debate, ali više od 70 zemalja – oko 40% država na svetu – trenutno primenjuje sistem letnjeg računanja vremena.
1890-ih, Džordž Vernon Hadson, astronom i entomolog sa Novog Zelanda predložio je promenu vremena u proleće i jesen da bi dnevna svetlost duže trajala. Početkom 20. veka, britanski građevinar Vilijam Vilet, uznemiren zbog toga što ljudi ne uživaju dovoljno u jutarnjoj svetlosti, pokrenuo je sličnu inicijativu. Međutim, nijedan predlog nije dobio dovoljno podrške da bi bio primenjen.
Nemačka je počela da pomera sat napred tokom Prvog svetskog rata, u nameri da štedi energiju. Druge zemlje, među kojima su bile Sjedinjene Države, brzo su sledile taj primer. Tokom Drugog svetskog rata SAD su ponovo uvele sistem prozvan „ratno vreme“ širom zemlje, koji je važio cele godine.
U Sjedinjenim Državama danas sve države osim Havaja i Arizone pomeraju vreme na proleće. Širom sveta, Evropa, veći deo Kanade i deo Australije takođe koriste letnje računanje vremena, dok Rusija i Azija to trenutno ne rade.
Posle Drugog svetskog rata, neki delovi SAD su zadržali letnje računanje vremena, a drugi odbacili taj sistem.
1966. godine, Kongres je usvojio zakon o uniformnom vremenu, koji nalaže da države mogu da primenjuju letnje računanje vremena ili ne, ali da princip mora da važi u celoj državi. Takođe se propisuju dani kada počinje i završava se letnje računanje vremena, u celoj zemlji.
Konfuzija zbog promene vremena nije samo deo prošlosti. U Libanu, prošlog proleća, nastao je haos kada je vlada u poslednjem trenutku objavila odluku da odloži početak letnjeg računanja vremena za mesec dana – do kraja svetog muslimanskog meseca Ramazana. Neke institucije su usvojile tu promenu a druge odbile, dok su građani pokušavali da usklade svoje rasporede sa drugima. U roku od nekoliko dana, odluka je poništena.
Promena vremena dva puta godišnje izaziva mnogo negodovanja, i često se pojavljuju incijative da se standardno vreme koristi cele godine, ili se, pak, letnje računanje vremena primenjuje tokom cele godine.
Za vreme energetske krize 1970-ih, SAD su zadržale letnje računanje vremena tokom cele godine i Amerikancima se to nije dopalo. U nekim delovima zemlje, sunce ne izađe do 9 sati ili čak kasnije, što je značilo da su se ljudi budili po mraku, kretali na posao po mraku i slali decu u školu po mraku.
IZVOR: GLAS AMERIKE I FOTO: PRINTSCREEN