Kada je prvi put proslavljen Svetski dan Sunca?
Američki predsednik Džimi Karter odlazi u Denver 3. maja 1978. godine u institut za istraživanje solarne energije.
Na drugom kraja zemlje, istog dana, desetine ljudi okupilo se na planini Kadilak u Mejnu, na mestu gde je sunčev zrak navodno prvi put dodirnuo Sjedinjene Države.
U Njujorku je Robert Redford pred masom govorio kako „nijedna država ne može da postavi embargo nad Suncem“.
Svi ovi događaji u Sjedinjenim Državama, ali i u još 22 zemlje sveta, imali su nešto zajedničko – te godine prvi je put proslavljen Svetski dan Sunca, na Karterovu inicijativu.
Naučnici od tada koriste svaki trenutak da što više saznaju o zvezdi zbog koje je Zemlja naseljena.
Šta sve znamo o Suncu
Sunce je staro oko 4,5 milijardi godina, podaci su Nacionalne vazduhoplovne i svemirske administracije (NASA).
Sijaće, procenjuju naučnici, još toliko.
„Zvezde poput našeg Sunca sijaju oko devet do deset milijardi godina. Dakle, naše Sunce je otprilike na polovini života“, kažu NASA naučnici.
„Kada istekne tih pet milijardi godina, Sunce će postati crveni div.
„To znači da će istovremeno postati veće i hladnije. Kada se to dogodi, biće drugačije od Sunca koje danas poznajemo.
„Postaće oko 2.000 puta svetlije nego što je sada“.
Ova zvezda je 109 puta većeg prečnika od Zemlje i teža je 330.000 puta.
Ipak, svake sekunde gubi i po nekoliko tona sopstvene mase pri pretvaranju u svetlost i energiju.
Temperatura Sunca je neverovatnih 15 miliona stepeni Celzijusa.
Ova temperatura je, procenjuje se, u samom jezgru Sunca.
Iako Sunce doživljavamo kao žuto, ova zvezda zapravo nema jednu boju, već je mešavina više njih.
Pošto ga gledamo kroz atmosferu, vidimo ga kao zaslepljujuće belo.
Sunce čini dve trećine vodonika, dok jedna trećina odlazi na helijum.
Zraku Sunca treba osam minuta da dođe do Zemlje, a razdaljina je gotovo 150 miliona kilometara.
IZVOR: DANAS I FOTO: UNSPLASH