Svi užasni događaji tog 11. septembra 2001. odigrali su se za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u savremenoj istoriji.
Usledilo je 19 godina, 10 meseci, tri nedelje i dva dana rata u Avganistanu, tokom kojeg je prema podacima Sekretarijat za odbranu poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.
U subotu, 11. septembra 2021. predsednik Džo Bajden pokušaće da podvuče crtu ispod tih povezanih tragedija odajući poštu na tri lokacije, gde se odigravala tragedija koja je podstakla najduži američki rat.
Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male centralnoazijske zemlje Avganistana – dopirući do Iraka i drugih delova sveta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo skoro 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.
Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Avganistana do kraja avgusta, Bajdenova administracija povukla je odlučne poteze da ostavi poslednjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući čitav niz dokumenata koji bi mogli rasvetliti događaje od 11. septembra, i održavajući promišljenu distancu od tvrdokorne teokratske vlade Talibana, koja je preuzela vlast u Avganistanu pošto su se Amerikanci povukli.
Tri lokacije
Bajden će u subotu posetiti sva tri mesta na kojima je zapaljena iskra: Njujork, gde se u 8 sati i 46 minuta tog sunčanog septembarskog jutra avion na letu broj 11 kompanije Ameriken erlajns udario u severni toranj Svetskog trgovinskog centra – i gde je, 17 minuta kasnije , avion na let broj 175 Junajted erlajnsa udario u južni toranj.
Takođe će posetiti Pentagon, gde se 34 minuta kasnije srušio avion na letu broj 77 kompanije Ameriken erlajns. Odvojeno, on i potpredsednica Kamala Haris odaće poštu na izdvojenom polju u Šenksvilu u Pensilvaniji, poslednjem počivalištu putnika i članova posade aviona na letu broj 93 Junajted erlajnsa, koji su sprečili otmičare da sprovedu svoj plan i zakucaju u zgradu Kongresa na Kapitol hilu.
To je scenario gotovo filmski blizak događajima od pre 20 godina, rekao je profesor istorije Džeremi Suri sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu.
„Predsednik podvlači liniju na poslednjih 20 godina“, rekao je on za Glas Amerike. „On se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraju Drugog svetskog rata. I sada je vreme da se donesu nove odluke na način na koji je Hari Truman donosio nove odluke posle Drugog svetskog rata“.
Suri, koji u svojim knjigama istražuje kabinet predsednika i spoljnu politiku SAD, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsednik uokviruje ovaj trenutak.
Zamenica savetnika za nacionalnu bezbednost Elizabet Šervud-Randal kaže da je važno, budući da svet zaokružuje dve decenije od 11. septembra, da nije bilo još nekog velikog terorističkog napada.
IZVOR: VOA I FOTO: PIXABAY