Glasači južnopacifičkog arhipelaga Nova Kaledonija većinom su se izjasnili da ostanu deo Francuske na referendumu koji su bojkotovale snage koje se zalažu za nezavisnost, javlja AP.
Na osnovu tri četvrtine prebrojanih glasova, 91 odsto je odabralo da ostane deo Francuske, saopštili su lokalni zvaničnici, prenosi Asošijeted pres.
Ukupna izlaznost je oko 41 odsto, što je manje od polovine izašlih na referendumu prošle godine. Tada je 46,7 odsto glasača bilo za razlaz za Francuskom.
Na referendumu iz 2018. protiv nezavisnosti glasalo je 57 odsto građana.
Glasanje su posmatrali članovi UN i regionalne vlasti.
Novu Kaledoniju je kolonizovao Napoleon Treći, bratanac Napoleona Bonaparte, u 19. veku.
U pitanju je veliki arhipelag na kojem živi oko 270.000 stanovnika istočno od Australije i nalazi se na 10 vremenskih zona ispred Pariza, a ima i francusku vojnu bazu.
Nova Kaledonija je sedma u svetu po rezervama rude nikla i rudarstvo je glavna industrija, ali se umnogome oslanja na finansijsku podršku Francuske.
Nova Kaledonija se sastoji od više melanezijskih ostrva i arhipelaga u južnom Tihom okeanu. Nalazi se istočno od Australije i severoistočno od Novog Zelanda. Na severoistoku se nalazi država Vanuatu.
Glavno ostrvo Nove Kaledonije je Grand Ter. Oko njega se nalazi mnoštvo manjih ostrva: Belep na severu, Pins na jugu, istočno su Lojaut (Ouvea, Lifou, Tiga i Mare) i daleko na zapadu se nalazi arhipelag Česterfild i grebeni Belone.
Grand Ter je daleko najveće ostrvo. Dugačko je oko 400 km a široko od 50 do 70 km. Najviša tačka ostrva je Mon Panije nadmorske visine od 1 628 metara.
Glavni grad, Numea, je i najveći grad Nove Kaledonije. Broji 91 386 stanovnika. Šire područje Noumea broji oko 146.000 stanovnika.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN