Nafta na berzama pada i sada se već stabilizovala na nivou manjem od 85 dolara. Akcije američkih Federalnih rezervi protiv inflacije deluje destimulativno na prognoze potrošnje i pored toga što ima naznaka da bi Kina mogla da preokrene svoj trend i izlaskom iz kovid-režima poveća potražnju.
Zbog toga nafta pada od početka avgusta i brent se sa 124 dolara za barel za manje od dva meseca stropoštao na današnjih 84,99 dolara.
FED gura cenu nadole
Podizanje kamatnih stopa, koje u finansijskom globalnom svetu predvodi američki FED, raspiruje strah od recesije i sa njime vezane implikacije na cene nafte.
Anketa Rojtersa među analitičarima sugeriše da bi FED mogao i dalje da jača agresivno kamatnu stopu, više nego što je očekivano čak i pre samo dve nedelje.
Tada je lestvica podignuta za 75 baznih poena, treći put zaredom, pa sad isto ekonomisti očekuju u novembru, a potom i 50 poena u decembru, čime bi referentna stopa stigla između 4,25 i 4,5 odsto.
Sa ovakvim kamatama, prognoziraju analitičari, recesija je verovatno 45 odsto u narednih 12 meseci a čak 55 odsto u naredne dve godine. A recesija je, piše Oilprice.com, scenario za „medveđe“ tržište za naftu, i samo pominjanje recesije je proteklih nedelja bilo dovoljno za pad cene.
Cene ne bi trebalo da padne drastično jer OPEK+ stalno „opipava puls“ tržišta i spreman je na smanjenje proizvodnje ako se cena spusti ispod „komforne“.
Ta zona komfora je, doduše, povećana u ova vremena jer pre dve godine su iz OPEK+ smatrali da je to 60 do 70 dolara a sada već na 85 dolara razmatraju kresanje produkcije.
Održanju cene zasad ne pomaže ni to što se „budi“ Kina. Kovid-restrikcije se polako ukidaju i to pokazuju podaci o bukiranju letova avionima i više vozila na putevima.
Takođe, povećane su i rafinerijske rate a potrošnja goriva će povećati tražnju , kaže Čen Hongbing, zamenik generalnog direktora „Rongšheng petrohemikal“.
IZVOR: 24SEDAM FOTO: 24SEDAM