Najava masovnih deportacija izazvala je strah kod mnogih imigranata u Čikagu. Kada su prošlog vikenda procurile informacije da racije počinju u utorak 21. januara, Martin Ramos iz Guadalajare odmah je obavestio poslodavca da neće dolaziti na posao, kupio zalihe hrane i odlučio da deca preskoče trening fudbala.
„Moramo učiniti sve da zaštitimo decu,“ rekao je Ramos. Deportacija bi, kako kaže, uništila sve što je izgradio sa suprugom i ostavila njihove sinove bez budućnosti.
U Joliet fabrici gde rade Ramos i njegova supruga, u utorak je bilo očigledno koliko je strah snažan – samo desetak od uobičajenih pedesetak radnika pojavilo se na poslu. Slična situacija bila je u četvrti Little Village, jednoj od najvećih meksičkih zajednica u Čikagu. Ulice su bile prazne, a prodavci, naviknuti na sve vremenske prilike, nisu bili na uobičajenim mestima.
Strah je dodatno porastao kada je administracija Donalda Trump-a najavila ukidanje pravila koja su sprečavala hapšenja u školama i crkvama. Sada ICE agenti mogu ulaziti i u ove „zaštićene“ zone.
„Ljudi se kriju,“ kaže Dolores Castañeda, lokalna aktivistkinja. Dodala je da je nedeljna misa u crkvi St. Agnes bila neuobičajeno prazna.
Ekonomske posledice su već vidljive. Prema Pew Research Center-u, 300.000 radnika u Ilinoisu su bili bez potrebne dokumentacije 2022. godine, čineći 5% radne snage. Masovne deportacije mogle bi dodatno destabilizovati tržište rada, podići inflaciju i ugroziti stambeno tržište, upozoravaju stručnjaci.
Sam Toia, predsednik Udruženja restoratera Ilinoisa, naglasio je da su glasine o proverama izazvale dodatnu paniku među radnicima, iako podržava deportaciju kriminalaca. „Masovne deportacije samo će povećati inflaciju,“ upozorava on.
Imigranti u Čikagu su prinuđeni da biraju između sigurnosti i osnovnih potreba. Pedro iz Michoacán-a kaže: „Računi i gladna usta ne čekaju, bez obzira na sve što Trump kaže.“
IZVOR: CHICAGO TRIBUNE, FOTO: UNSPLASH