Kada je Vladimir Putin započeo invaziju na Ukrajinu, njegovi ciljevi su bili jasni. Želeo je da potvrdi ruski autoritet u istočnoj Evropi i da natera Zapad da dvaput razmisli o vojnom i političkom širenju ka ruskim granicama. Ali u jednom važnom pogledu, izgleda da je Putinov plan propao: rat je ujedinio Zapad protiv Moskve na načine koji su se u januaru činili nezamislivim. Sada se Finska i Švedska — nacije koje su zvanično nesvrstane — sve bliže približavanju NATO-u, vojnom savezu predvođenom SAD. Očekuje se da će Finska ove nedelje sačiniti izveštaj o bezbednosnoj politici zemlje, što je ključni korak na putu ka zemlji koja potencijalno aplicira za NATO. Očekuje se da će taj izveštaj pokrenuti diskusije u finskom parlamentu o tome da li da se nastavi sa članstvom u alijansi.
Finski ministar inostranih poslova Pekka Haavisto rekao je u ponedeljak 11. aprila da je „važno“ da susedna Švedska prati „sličan proces“ za koji očekuje da će potrajati. „Ali, naravno, stalno razmenjujemo informacije i, nadamo se, ako donesemo slične odluke, mogli bismo ih doneti otprilike u isto vreme.
Švedska održava izbore kasnije ove godine na kojima će NATO verovatno biti ključno pitanje u kampanji, a glavne stranke se potencijalno neće protiviti pridruživanju alijansi. Švedska premijerka Magdalena Andersson nije isključila mogućnost članstva u intervjuu za SVT krajem marta. Švedska preduzima analizu bezbednosne politike koja bi trebalo da bude završena do kraja maja, a očekuje se da će vlada saopštiti svoj stav nakon tog izveštaja. Javno mnjenje u obe zemlje značajno se promenilo od invazije, a NATO saveznici i zvaničnici u celini podržavaju pridruživanje dve zemlje. Jedina ozbiljna zamerka mogla bi da stigne iz Mađarske, čiji je lider blizak Putinu.
S obzirom da je Putin započeo svoj rat zahtevajući da NATO vrati svoje granice na mesto gde su bile 1990-ih, činjenica da se to čak razmatra predstavlja diplomatsku katastrofu za Moskvu.
Portparol Kremlja Dmitry Peskov upozorio je u ponedeljak 11. aprila da proširenje NATO-a neće doneti više stabilnosti Evropi. „U više navrata smo govorili da je sama alijansa više sredstvo za konfrontaciju. Ovo nije savez koji obezbeđuje mir i stabilnost, a dalje širenje alijanse, naravno, neće dovesti do veće stabilnosti na evropskom kontinentu“, rekao je on.
Rob Bauer, šef vojnog komiteta NATO-a, rekao je novinarima u utorak 12. aprila da alijansa nije isključila nove članice, ali je rekao da je na kraju na Finskoj i Švedskoj da odluče da li žele da se pridruže. Ni Putinova invazija nije motivisala Ukrajinu da se povuče od svoje želje za bližom integracijom sa Zapadom. Iako je malo verovatno da će se zemlja pridružiti NATO-u, njeni napori da se pridruži Evropskoj uniji ubrzali su se od početka rata.
Vredi napomenuti da je od početka rata Zapad uglavnom ostao jedinstven u svom odgovoru Rusiji, bilo da se radi o ekonomskim sankcijama ili vojnoj podršci Ukrajini.
IZVOR: CNN | FOTO: CNN