Američka domaćinstva nikada nisu bila u ovakvim dugovima, dok cene kuća i automobila rastu, infekcije Kovidom nastavljaju da opadaju i ljudi ponovo dobijaju svoje kreditne kartice.
Između jula i septembra, dug američkih domaćinstava popeo se na novih rekordnih 15,24 milijardi dolara, saopštila je Banka federalnih rezervi Njujorka.
To je povećanje od 1,9%, ili 286 milijardi dolara, u odnosu na drugi kvartal ove godine.
„Kako se napori za ublažavanje pandemije smanjuju, počinjemo da vidimo preokret nekih novčanih stanja na kreditnim karticama tokom pandemije“, kao što je niža potrošnja, u cilju otplate dugova, rekao je Dongun Li, istraživač u „New York Fed“-u.
Sada kada je novčani stimulans od strane države nestao, potrošači se vraćaju na svoje stare načine trošenja sa svojim kreditnim karticama. Stanje na kreditnim karticama poraslo je za 17 milijardi dolara, baš kao i tokom drugog kvartala. Ali oni su i dalje za 123 dolara manja nego na kraju 2019. pre nego što je pandemija udarila.
Hipoteke, koje su najveća komponenta duga domaćinstava, porasle su za 230 milijardi dolara u poslednjem kvartalu i iznosile su 10,67 milijardi dolara.
Zajmovi za automobile i saldo studentskih kredita takođe su porasli, i to za 28 milijardi dolara i 14 milijardi dolara.
Iako dug kreditnim karticama tek treba da se vrati na nivo pre pandemije, ukupan iznos u dugovima već 1,1 milijardu dolara veći nego na kraju 2019.
Amerikanci trenutno mnogo troše. Objašnjenje ekonomista je, uglavnom, „zato što mogu“.
Uz oporavak tržišta rada i nedostatak radnika zbog kojih se povećavaju plate, novčanici ljudi se pune uoči praznika.
To je dobro, jer sve poskupljuje.
Inflacija je na višegodišnjem vrhuncu zahvaljujući prekidima u lancu snabdevanja koji su povećali troškove transporta i sirovina. Istovremeno, potražnja potrošača takođe je povećana.
Najnoviji podaci o inflaciji rano pokazuju da su cene koje proizvođači dobijaju za svoje proizvode porasle za 0,6% u oktobru, korigovane za sezonske promene, ili 8,6% u periodu od prethodnih 12 meseci. Veliki deo povećanja je bio zbog većih troškova energije.
Izuzimajući cene energije i hrane, kao i trgovinske usluge, indeks cena proizvođača je porastao za 0,4% sezonski prošlog meseca, ili 6,2% u periodu od 12 meseci.
Indeks cena koji prati posrednu potražnju, to su dobra i usluge prodate preduzećima, za prerađenom robom skočio je 2,1%, što predstavlja najveći napredak od maja, uglavnom zbog viših troškova energije.
Tokom perioda od 12 meseci koji se završio u oktobru, indeks je porastao za 25,4%, što je najveći rast od januara 1975.
IZVOR: EDITION.CNN I FOTO: UNSPLASH