Odluka ruskog oligarha Romana Abramoviča da proda svoju imovinu u Velikoj Britaniji, ali i fudbalski klub „Čelsi“ izazvala je broje reakcije širom sveta. Naizgled običan poslovni potez u svetu najbogatijih ima sasvim drugu pozadinu – Abramovič pokušava da se izbegne sankcije, ali i da se udalji od Kremlja i odluke Vladimira Putina da napadne Ukrajinu.
„Gardijan“ tvrdi da Abramovič prodaje i londonski fudbalski klub, ali i brojne nekretnine koje poseduje u Velikoj Britaniji da bi izbegao sankcije koje Britanija uvodi zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Abramovič trenutno nije na listi oligarha koje je sankcionisala EU i Velika Britanija, ali bi mogao da bude, navode britanski mediji, podsećajući da London tek treba da saopšti novu listu na kojoj je 20 imena poslovnih ljudi iz Rusije koji će biti meta novih sankcija.
Prašinu je podigla i njegova odluka da deo novca od prodaje kluba nameniti žrtvama u Ukrajini. Abramovič, verovatno najpoznatiji oligarh povezivan sa Kremljom, navodno je imao ulogu i u pregovorima Ukrajine i Rusije koji su vođeni u Belorusiji.
Ovi potezi tumače se kao pokušaj ruskog tajkuna da se udalji od Kremlja upravo zbog sankcija čija je meta bio posle trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije 4. marta 2018. godine u engleskom gradu Solsberiju. Abramovič je tada ostao bez radne vize u Britaniji, zbog čega je pokušavao da dobije državljanstva drugih država – Izraela, Švajcarske i Portugala.
Iako nije javno govorio ili osudio odluku Vladimira Putina da napadne Ukrajinu, Abramovič je svojim potezima jasno stavio do znanja šta misli o tome.
Među ruskom poslovnom elitom malo je onih koji se otvoreno suprostavljaju predsedniku, ali napad na Ukrajinu naterao je neke od njih da se javno oglase i kažu da su protiv.
Milijarder i osnivač ruske Tinkof banke koji se trenutno leči od raka, opisao je sukob „nezamislivim i neprihvatljivim“, pozivajući države da troše novac na istraživanje raka, „a ne na rat“.
Mihail Fridman, osnivač najveće ruske privatne banke Alfa banke i jedan od najbogatijih ljudi u zemlji, bio je prvi ruski biznismen koji se 25. februara oglasio protiv sukoba, pozivajući na prekid „krvoprolića“.
Fridman, koji je rođen u gradu Lavovu u zapadnoj Ukrajini gde se danas sliva najveći broj izbeglica koji pokušava da pobegnu iz Ukrajine, naveo je u pismu zaposlenima u njegovoj kompaniji „LetterOne“ u Londonu da je „trenutni sukob tragedija za oba naroda“.
Fridmanov poziv na mir ponovio je Oleg Deripaska, milijarder koji se obogatio na aluminijumu.
„Mir je veoma važan! Pregovori treba da počnu što pre!“, napisao je Deripaska u nedelju na Telegramu.
On se takođe osvrnuo na ekonomsku situaciju u Rusiji u nizu objava od ponedeljka, nakon što je rublja nastavila da tone, a ruska berza nije mogla da se otvori za trgovanje.
Nik Storonski (37), ruski milijarder i suosnivač Revoluta, takođe je protiv rata. Slično Abramoviču, on je odlučio da pomogne žrtve u Ukrajini tako što će njegova kompanija uplatiti dva miliona dolara ukrajinskom Crevnom krstu.
“Kad sam odrastao, pojam rata između Rusije i Ukrajine bio je nezamisliv. Ne samo zato što su rat i gubitak nevinih života uvek pogrešni, već zato što su mi Ukrajinci i Rusi srodnici”, napisao je Storonski u pismu na Revolutovoj web stranici u utorak.
„Moj otac je Ukrajinac. Imam porodicu i prijatelje širom Ukrajine – ljude do kojih mi je duboko stalo i za koje sam izuzetno zabrinut“, dodao je.
Iako se protive,neki javno neki tajno, ruski oligarski nemoćni su da se suprotstave Vladimiru Putinu jer na svaku kritiku ruski predsjednik odgovara represijom, piše „Fajnenšl tajms“.
List podseća na sastanak koji je prvi čovek Rusije održao u Kremlju sa najmoćniji biznismenima tokom prvih dana agresije u Ukrajini. Tema sastnka bila je ekonomski udar koji će poslovni ljudi, ali i ruska ekonomija u celini, morati da podnesu zbog sankcija koje su EU, SAD i niz drugih zemalja tada tek najavljivale.
Na pomenutom sastanku, Putin je rekao da nije imao drugu opciju nego da ruske trupe uđu u Ukrajinu.
„Fajnenšl tajms“ je napravio i zanimljivo poređenje sa, sada već čuvenim, sastankom sa oligarsima početkom 2000. godine, održanim nekoliko meseci nakon dolaska na vlast. Putin je tada ponudio dogovor bogatim biznismenima – da zadrže bogatstvo koje su ostvarili privatizacijom ruske državne imovine nakon raspada Sovjetskog Saveza u zamenu za obećanje na vernost i sklanjanje od politike.
Od tada, Putin nameće svoju volju oligarsima tako što je na svaku kritiku odgovarao odmazdom, ostavljajući im znatno smanjen uticaj – a nekima i zatvor, zaključuje list.
Podsećamo, rat u Ukrajini počeo je 24. februara, nakon odluke Vladimira Putina da započne, kako u Kremlju nazivaju agresiju na Ukrajinu, „specijalnu vojnu operaciju“ sa ciljem „denacifikacije i demilirtarizacije“ te zemlje.
IZVOR: NOVA I FOTO: PRINTSCREEN