„Sve mora da stane“ bila je poruka predstavnika dijaspore na skupu „Srbija protiv nasilja“, održanom pred rezidencijom američkog predsednika Joe Biden-a u Vašingtonu.
Protest u američkoj prestonici održan je u isto vreme kada i demonstracije u matici – gde su se građani okupljali u više gradova, prenosi Glas Amerike.
Njihovo nezadovoljstvo, kako u Srbiji, tako i u delu dijaspore, inicirali su slučajevi masovnih ubistava početkom maja u kojima je život izgubilo ukupno devetnaest osoba, od kojih osmoro dece, a desetine su povređene.
Poslednja žrtva, Petar Mirotić iz Malog Orašja kod Smedereva, preminuo je u petak 23. juna – posle mesec i po dana borbe za život.
„Ono što bih voleo da vidim u Srbiji u narednom periodu je da se zakoni poštuju, da nema gledanja kroz prste. Da nema te ‘burazerske’ linije za različite stvari – već da se rešavaju onako kako bi trebalo. Odgovornost mora da postoji – to je ono što najviše nedostaje danas u Srbiji“, rekao je za Glas Amerike jedan od učesnika okupljanja Nemanja Dobrota.
Reagujući na nastojanja vlasti Srbije da protestima „Srbija protiv nasilja“ pripišu političku pozadinu, pa čak i veze sa pojedinim zapadnim državama – ističe da učešće u okupljanju smatra svojom građanskom dužnošću.
Zahtevi predstavnika dijaspore saglasni su onima iz matice – gde je u međuvremenu smenjen ministar prosvete Branko Ružić, a u parlamentu su vlast i opozicija žučno raspravljali o tragičnim događajima sa početka maja, njihovim uzrocima i reakciji vlasti.
„Nada da se Srbija diže i uzdiže je to što me motiviše da našem narodu pružim podršku na način na koji je to u ovom trenutku moguće. Takođe, sloboda koju u Americi imamo da dignemo glas i nadam se dopremo do naših zvaničnika u Americi, koji će naš glas preneti onom koji ih je na tako bitnu funkciju u Americi i postavio“, motivi su za okupljanje koje je Glasu Amerike prenela jedna od organizatoriki protesta u Vašingtonu Bojana Džakula koja četiri godine živi i radi u SAD.
Vlasti Srbije kategorički odbacuju tvrdnje dela nezadovoljnih građana Srbije koji se iz nedelje u nedelju masovno okupljaju širom zemlje.
U javnosti i tokom skupštinskih rasprava od predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijerke Ane Brnabić i poslanika iz redova vladajuće koalicije moglo se čuti da država čini sve što je u njenoj moći na prevenciji nasilja, kao i na suočavanju sa posledicama oružanog nasilja koje je iza sebe, između ostalog, ostavilo i žrtve školskog uzrasta.
Proteste „Srbija protiv nasilja“ deo međunarodne javnosti označio je najmasovnijim demonstracijama u Srbiji od 5. oktobra 2000. i pada režima nekadašnjeg predsednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića.
Osim u Vašingtonu i Beogradu, protesti su održani u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Kraljevu, Leskovcu, Šapcu, Zrenjaninu, Pirotu i Subotici.
IZVOR: SLOBODNA EVROPA FOTO: SLOBODNA EVROPA