Nakon što je kandidatkinja opozicije za predsednika Republike Srpske Jelena Trivić (PDP) desetak minuta iza ponoći proglasila pobedu, dva časa kasnije je to učinio i Milorad Dodik, kandidat vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Na izborima za Predsedništvo BiH pobedili su Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda i Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda.
Borba je između Borjane Krišto i Željka Komšića u trci za člana Predsedništva iz redova hrvatskog naroda – prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH vodi Komšić.
Centralna izborna komisija objavila je na svom sajtu prve preliminarne rezultate za izbor predsednika Republike Srpske.
Prema dosadašnjim podacima, kandidat SNSD-a Milorad Dodik osvojio je 242.851 glas ili 48,80 odsto, dok je kandidatkinja PDP-a Jelena Trivić osvojila 212.452 glasova ili 42,69 odsto.
Obrađeno je 81,91 odsto biračkih mesta.
CIK BiH objavio je i preliminarne rezultate za Parlamentarnu skupštinu BiH.
Na osnovu 62,06 odsto obrađenih biračkih mesta u Federaciji BiH, najviše glasova osvojila je SDA 24,87 odsto, zatim koalicija oko HDZ BiH 19,43 odsto. Sledi SDP BiH sa 12,42 odsto, zatim pokret Za građansku državu koji predvodi Željko Komšić sa 9,49 odsto i Narod i pravda 7,44 odsto. Ostale partije osvojile su manje od pet odsto glasova.
U Republici Srpskoj, prema 80,13 odsto obrađenih biračkih mesta, vodi SNSD Milorada Dodika sa 42,44 odsto glasova, zatim SDS sa 18,83 odsto, PDP 11,17 odsto. Slede Za pravdu i red sa 5,24 odsto i Demos sa 5,06 odsto glasova. Ostale partije osvojile su manje od pet odsto.
Prema dosadašnjim rezultatima, tesna je trka za izbor hrvatskog člana Predsedništva BiH između Željka Komšića iz Demokratskog fronta i Borjane Krišto iz HDZ BiH.
Na osnovu 54,73 odsto obrađenih biračkih mesta, vodi Borjana Krišto sa 51,36 odsto glasova, dok je, prema trenutnim podacima, Željko Komšić osvojio 48,64 odsto glasova.
Delegacija EU u BiH saopštila je da je primila k znanju odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita o izmenama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, poručivši da je to bila odluka isključivo visokog predstavnika.
U saopštenju na sajtu Delegacije EU u BiH, povodom nametanja izmena Izbornog zakona koje je u izbornoj noći uveo Šmit, a koje je objavljeno na sajtu Delegacije, navodi se da izvršna ovlašćenja visokog predstavnika (Bonska ovlašćenja) treba koristiti isključivo kao krajnju meru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN