Ponedeljak je kao početak radne nedelje doneo, posle niza vesti da se sukobi u Ukrajini nastavljaju, novu nervozu na berzama. Pred otvaranjima se videlo da je većina berzi u minusu. Nafta ponovo prelazi cenu od 100, 103 dolara, zlato ponovo počinje da raste.
Sve ekonomije sveta preispituju šta će vojna akcija u Ukrajini promeniti i kakve će sve posledice biti. Reagovale su sve berze: porasle su cene nafte, prirodnog gasa, zlata.
Na tržištima kapitala bio je pravi haos. Trgovinske aktivnosti na Moskovskoj berzi su obustavljene, jer su rublja i cene akcija pale na donje granice koje je berza postavila.
Ruska rublja na berzama nastavlja da pada, ali i američki dolar slabi u odnosu na ostale valute.
U sklopu najnovijeg i najoštrijeg paketa sankcija, Zapad je odlučio da pojedine ruske banke izbaci iz SWIFT-a. Očekuje se da će to znatno otežati njihovo globalno poslovanje i onemogućiti ruski izvoz i uvoz.
Reč je o međubankarskoj mreži za prekogranična plaćanja. Ovaj sistem omogućava da uplate iz inostranstva stignu brzo i bezbedno – na pravi račun.
Osnovan je 1973. godine pod imenom Udruženje za međunarodne međubankarske finansijske telekomunikacije (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication – SWIFT), sa sedištem u Briselu.
Koristi ga više od 11.000 finansijskih institucija širom sveta i glavni je mehanizam za međunarodno poslovanje.
Nisu sve zemlje bile spremne da podrže ovu opciju, iako je ona sve vreme bila na stolu, poruka je koja je prethodnih dana stizala i iz Evrope i iz SAD.
Razlog je to što izbacivanje Rusije iz SWIFT-a nanosi veliku štetu i Zapadu, čije kompanije, tj. banke, upravo preko ove mreže posluju sa bankama i kompanijama u Rusiji.
Najviše su oklevale Nemačka, Italija i Francuska.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN