NATO je u četvrtak 29. septembra razmatrao vojnu akciju kao odgovor na sabotažu nakon eksplozija na podvodnim gasovodima između Rusije i Evrope. „Sve trenutno dostupne informacije ukazuju da je ovo rezultat namernih, nepromišljenih i neodgovornih dela sabotaže“, navodi se u saopštenju.
Zapadne vlade krive Rusiju, koja je demantovala bilo kakvu sugestiju da je odgovorna za eksplozije. U saopštenju NATO-a navodi se: „Svaki namerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor”. Curenje iz dva podvodna gasovoda za prirodni gas, Severni tok 1 i 2, izazvalo je oslobađanje miliona tona metana otkako je prvi put prijavljeno ranije ove nedelje. Iako ni jedan cevovod trenutno ne transportuje gas, oni su sadržali ogromne količine gasa.
Metan je drugi najveći faktor koji doprinosi globalnom zagrevanju posle emisija ugljenika, daleko je efikasniji u apsorbovanju sunčeve toplote. Danska vlada procenjuje da bi se u najgorem slučaju iz dve oštećene cevi u more slilo 778 miliona kubnih metara gasa. Danska energetska agencija je saopštila da je više od polovine gasa iz cevi već iscurilo u more. Ukupan iznos curenja je ekvivalentan 32% godišnje emisije CO2 u Danskoj.
Nemačka savezna agencija za životnu sredinu upozorila je da ne postoje „mehanizmi za zadržavanje“ na gasovodima. To znači da ne postoji ništa što bi sprečilo da gas teče u more. Curenje je dvostruko veće od curenja prirodnog gasa u kanjonu u blizini Los Anđelesa 2015. godine, najvećeg pojedinačnog ispuštanja metana u istoriji SAD.
Severni tok 2 zaustavila je nemačka vlada prošle godine, posle višegodišnjih upozorenja i protesta Ukrajine i zapadnih sila, uključujući SAD. Rusko glavno tužilaštvo saopštilo je da će pokrenuti krivičnu istragu o eksplozijama, dodajući da je zemlja „pretrpela značajnu ekonomsku štetu“.
IZVOR: NBC NEWS | FOTO: NBC NEWS