Pušenje je jedna od najrasprostranjenijih, ali i najopasnijih navika na svetu, jer uzrokuje brojne zdravstvene probleme, kao što su rak pluća, srčane bolesti, moždani udar, hronični bronhitis, emfizem i druge. Pušenje, takođe, utiče na kvalitet života, smanjuje fizičku sposobnost, oštećuje kožu i zube, povećava rizik od infekcija, smanjuje plodnost. Ova navika je, takođe, skupa, troši novac i resurse.
Mnogi pušači se pitaju da li postoji bezbedna količina cigareta koju mogu da popuše dnevno, a da ne ugroze svoje zdravlje. Nažalost, odgovor je – ne. Svaka cigareta je štetna i nema sigurnog nivoa pušenja. Svaka cigareta sadrži oko 6.000 hemijskih supstanci, od kojih je više od 60 kancerogeno. Svaka cigareta, takođe, sadrži nikotin, koji izaziva zavisnost i koji utiče na rad mozga, srca, krvnih sudova i drugih organa. Svaka cigareta smanjuje životni vek za oko 11 minuta.
Neka istraživanja su pokazala da i mali broj popušenih cigareta dnevno ima znatno veći rizik po zdravlje nego kad se uopšte ne puši.
Prema istraživanjima, muškarci koji su pušili jednu cigaretu dnevno imali su 74 odsto veće izglede za srčane bolesti i 30 odsto veće izglede za moždani udar od muškaraca koji nikada nisu pušili. Žene koje su pušile jednu cigaretu dnevno imale su dvostruko veći rizik za razvoj srčanih bolesti i 46 odsto veći rizik za moždani udar od žena koje nikad nisu pušile.
Funkcija pluća kod “lakih” pušača (osobe koje su pušile manje od pet cigareta dnevno), takođe, opada brzinom koja je mnogo bliža funkciji pluća „teških“ pušača (osoba koje su pušile više od 30 cigareta dnevno), nego nepušača.
Koliko je pušenje štetno, pokazuje i statistika oboljevanja pasivnih pušača, osoba koje su izlagane duvanskom dimu bez direktnog pušenja. Pasivni pušači, takođe, udišu otrovne hemikalije koje se nalaze u dimu, što može povećati rizik od raznih bolesti.
Nepušači koji su izloženi pasivnom pušenju su na 25–30 odsto veći rizik od srčanih bolesti i veći rizik od moždanog udara. Izlaganje dimu, takođe, može pogoršati njihov postojeći visoki krvni pritisak.
Odrasli mogu razviti astmu i imati česte respiratorne bolesti.
Pasivno pušenje može čak uzrokovati i rak pluća kod odraslih koji ne puše direktno duvanske proizvode. Život ili rad sa nekim ko puši može povećati rizik od raka pluća kod pojedinca za čak 30 odsto, a može biti povezan i sa drugim vrstama raka, kao što su rak dojke, leukemija, limfom, rak sinusa.
Pasivno pušenje cigareta može biti posebno opasno za decu, pa deca koja su izložena duvanskom dimu mogu imati smanjenu funkciju pluća i povećan rizik od hroničnih bolesti disajnih puteva, češće infekcije uha, grla, sinusa, bronhija i pluća, alergije i astmu.
U pojedinim slučajevima pasivno pušenje može uticati na disanje i srčani ritam deteta, što može dovesti do iznenadne smrti odojčeta.
Jedini način da se zaštiti zdravlje od štetnih posledica pušenja jeste da se potpuno prestane sa pušenjem. Prestanak pušenja nije lak, ali je moguć. Postoje različite metode i sredstva koja mogu da pomognu pušačima da ostave cigarete, kao što su savetovanje, lekovi, nikotinske zamene, hipnoza, akupunktura… Važno je da pušači izbegavaju situacije i okidače koji ih podstiču na pušenje, kao što su stres, dosada, alkohol, kafa, društvo drugih pušača, kao i da imaju podršku okoline kada reše da se oslobode ovog poroka.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: PRINTSCREEN