Na adresu Ministarstva spoljnih poslova Srbije pre petnaestak dana stiglo je pismo iz Bele kuće sa svojeručnim potpisom 45. predsednika SAD Donalda Trampa.
U njemu se još uvek aktuelni prvi čovek Amerike zahvaljuje na knjizi “Diplomatski dnevnik: Kada se vijorila srpska zastava na Beloj kući”. Tramp u pismu kaže da se “Amerika i danas seća doprinosa velikog Mihajla Pupina Sjedinjenim Državama i slave naše zajedničke vrednosti slobode i nezavisnosti” i dodaje da se SAD raduju nastavku saradnje i učvršćivanja dobrih odnosa između naše dve velike nacije, pišu “Novosti”.
U stvari, ovo pismo predsednika SAD reakcija je na specijalni poklon koji je u Vašington poslat uz pomoć ambasadorke Ljiljane Nikšić. Predsednik SAD uputio je još 15. oktobra pismo našem MIP u znak zahvalnosti za akciju obeležavanja 100 godina od događaja koji je simbolizovao prijateljstvo i savezništvo u Prvom svetskom ratu između dva naroda. Dobro je poznato da se u istoriji Amerike samo dva puta tuđa zastava vijorila na Beloj kući, 28. jula 1918. u slavu savezništva sa Srbima i 1920. kada je istaknuta zastava Francuske.
Nakon najnovijeg pisma zahvalnosti iz SAD, sledi dalje produbljivanje veza dvaju naroda i ratnih savezništava.
– U sklopu odgovora na poštu iz Vašingtona, najmanje što smo mogli je da zamolimo našu ambasadorku Nikšić da pošalje i srpsku zastavu i značku, “Natalijinu ramondu”, predsedniku Trampu. Takođe, grupa naših zemljaka i prijatelja već neko vreme radi na jednoj slici, triptihu, takođe namenjenoj Beloj kući, sa portretima Mihajla Pupina, Vudroa Vilsona i kapetana Davida Albale, našeg srpskog ratnog lekara. Obavešteni smo da je triptih završen i da je sertifikat takođe pre nekoliko dana otišao za Ameriku, a naknadno će i ovo izvanredno delo – svedoči za “Novosti” Lazar Kosanović, predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca.
Kako je “Novostima” potvrđeno, triptih “Kad se vijorila srpska zastava na Beloj kući” težak je čak 55 kilograma, dugačak dva metra i visok metar, a uradila ga je akademska slikarka Marina Gavanski Zisis, koja je i naš Počasni konzul u Montrealu. Delovi slike su na listićima 24-karatnog zlata u trešnjinom drvetu starom 100 godina. Celu kompoziciju krasi duborez floralnih ukrasa manastira Studenica čiji je ktitor bio Stefan Nemanja, začetnik srpske državnosti.
Triptih je radilo sedam zanatlija, kaligrafa, slikara i duborezaca, a inicijatori su bili potomci dr Davida Albale, Pupina i Tesle, vojvode Stepe, Milunke Savić, među kojima je i čuvena pijanistkinja i kompozitor Marina Arsenijević, Amerikanka srpskog porekla…
Na pitanje zašto je triptih rađen u drvetu stogodišnje trešnje, odgovoreno nam je:
– Drvo trešnje u SAD simbolizuje istinu. Naime, kada je Džordž Vašington kao dečak igrajući se sa svoja dva brata na farmi u Virdžiniji posekao oko 60 stabala trešnje i kada je otac došao ljut sa pitanjem ko je kriv za to, od njih trojice samo se najmlađi Džordž isprsio i rekao: “Ja”. Od tada drvo trešnje u SAD nosi i ovo simboličko značenje.
IZVOR: NOVOSTI FOTO: ISTORIJSKI ZABAVNIK