Predsednik SAD Donald Trump objasnio je novinarima da je mnogim zemljama, ali ne i Kini, odložio uvođenje carina na njihovu robu, zato što su ljudi postali „živčani“ i „uplašeni“. Takođe je rekao da očekuje postizanje sporazuma sa pojedinačnim zemljama u vezi sa carinama ali da „još ništa nije gotovo“.
Tramp je prethodno na svojoj društvenoj mreži Truth social napisao da je iznenadnu odluku o odlaganju primene carina doneo zato što se „više od 75 zemalja“ obratilo američkoj vladi radi vođenja trgovinskih pregovora i nije posegnulo za odmazdom u suštinskom smislu. Prema njegovim rečima, tokom perioda odlaganja od 90 dana, značajno su umanjene tzv „recipročne carine“ i svedene na 10 odsto, i odluka je stupila na snagu odmah.
Carinska stopa od 10 odsto zapravo je osnovna za većinu zemalja sveta, i ona je stupila na snagu u subotu. Ona je bitno niža od prvobitno uvedene za uvoznu robu iz Evropske unije koja je iznosila 20 odsto, za robu iz Japana koja je iznosila 24 odsto i za robu iz Južne Koreje, Kanade i Meksika koja je iznosila 25 odsto.
Kini je, međutim, Trump dodatno povećao carinsku stopu sa 104 na 125 odsto, nekoliko sati pošto je Peking obećao borbu „do kraja“ i na američku robu uveo carine od 85 odsto. Kako se čini, ovo je plod napora da se ono što je izgledalo kao trgovinski rat bez presedana između Amerike i ostatka sveta svede na – trgovinski rat Amerike i Kine.
Nakon objave iz Vašingtona, berzanski indeks S&P 500 skočio je po vrednosti za više od sedaam odsto, ali se drama samo odlaže dok Trump-ova administracija bude pregovarala sa pojedinačnim zemlhama, što i dalje utiče na opstanak neizvesnosti u globalnoj ekonomiji. Iako iz Vašingtona tvrde da je promena odluke o uvođenju carina oduvek bila deo plana, nemoguće je sasvim poreći da su na Trampa pritisak izvršila snažna gibanja na finansijskim tržištima.
Pauza je oglašena nakon što se globalna ekonomija našla, u kako se čini, otvorenoj pobuni protiv Trump-ovih carina, što je znak da ni američki predsednik nije imun na tržišne pritiske, ocenjuje Asošiejted pres.
Ministar finansija Skot Besent rekao je da su on i Trump imali „dugačak razgovor u nedelju“, i da je „ovo (odlaganje) sve vreme bilo strategija“, i da je predsednik „navukao Kinu u lošu poziciju“.
Pre odluke o pauzi, poslovni zvaničnici upozoravali su na potencijalnu recesiju kao posledicu Trump-ove carinske politike, a neki od najznačajnijih trgovinskih partnera SAD uveli su carine na uvoz američke robe na ime odmazde. Uz to, berze su danima bile nestabilne i njihova vrednost je opadala.
Naročito je uzrujavajuć je bio podatak da je američki državni dug, obično sigurna luka u vreme nestabilnosti, izgubio na vrednosti. Naime, vladine obveznice su počele da pojeftinjuju.
IZVOR: N1 I FOTO: YOUTUBE PRINTSCREEN





















































































