Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 19,3 posto, objavio je hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS).
Podaci DZS pokazuju da su u najvećoj meri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.
Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regionima) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Severnoj Hrvatskoj iznosi 17,7, Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.
Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 evra, a za domaćinstvo s dve odrasle osobe i dvoje dece mlađe od 14 godina 12.440 evra, prenosi Poslovni dnevnik.
Prema uzrastu i polu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema polu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.
Prema tipu domaćinstva, stopa rizika od siromaštva u domaćinstvima bez izdržavane dece najviša je bila u jednočlanim domaćinstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto.
U kategoriji domaćinstava s izdržavanom decom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s izdržavanom decom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u domaćinstvima s dve odrasle osobe s troje ili više dece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrednosti (medijana) ekvivalentnoa raspoloživog dohotka svih osoba.
Ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo domaćinstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva podeli s ekvivalentnom veličinom domaćinstva izračunanom prema modifikovanoj OECD-ovoj lestvici, prema kojoj se nosiocu domaćinstva dodeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a deci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primenjuje zbog određivanja ravnomernijeg udela svakog člana domaćinstvu u sticanju zajedničkog prihoda.
Prosek raspoloživog dohotka po domaćinstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 evra, dok je prosek ekvivalentnog raspoloživog dohotka iznosio 10.891 evro.
U riziku od siromaštva više od petine građana
U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada.
Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slede Jadranska Hrvatska s 18,9, Severna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.
Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu sebi da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.
U domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živelo je 5,5 posto građana.
Ginijev koeficijent odnosno mera nejednakosti raspodele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrednost bliža sto posto, to je prihodovna nejednakost veća.
