Američki predsednički izbori imaju dugu i bogatu istoriju. Tokom više od dva veka, koliko traju predsednički izbori u SAD, vodi se politička borba između dve glavne struje – demokratske i republikanske.
Predsednički izbori u Americi nikada nisu bili obustavljeni niti odloženi, čak ni u vreme rata ili ekonomskih kriza. Potvrda tome je i aktuelna siguracija. Uprkos pandemiji koronavirusa, predsednički izbori održani su u utorak, 3. novembra.
Ovogodišnji izbori su 59. po redu, a prvi su održani 1789. godine, kada je Džordž Vašington izabran za prvog američkog predsednika. U to vreme, Afroamerikanci, starosedeoci i žene nisu imali pravo glasa. Žene su dobile pravo glasa 1920. godine, a Afroamerikanci pravo glasa na federalnom nivou tek 1965. godine.
Od prvog predsednika, koji nije pripadao nijednoj stranci, na čelu SAD nalazili su se zastupnici različitih stranka, poput Džona Adamsa (federaliste), Tomasa Džefersona (demokrate-republikanca) ili Zakarija Tejlora (vigovca).
Više od vek i po postoji stalna smena demokrata i republikanaca na čelu Amerike. Dosad je bilo ukupno 15 demokratskih predsednika i 19 republikanskih. Najistaknutiji među republikancima bili su Abraham Linkoln i Teodor Ruzvelt, a među demokratama Vudro Vilson, Frenklin Ruzvelt i Džon Kenedi.
U poslednjih nekoliko decenija neizmenično se smenjuju republikanski i demokratski predsednici: Džordž H. V. Buš (republikanac), Bil Klinton (demokrata), Džorž V. Buš (republikanac), Barak Obama (demokrata) i Donald Tramp (republikanac).
Tokom predsedničkih mandata dešavale su se i neke nepredviđene situacije. Tako je nekoliko američkih predsednika bilo ubijeno tokom mandata. Najpoznatiji su atentati na Abrahama Linkolna i Džona Kedenija. Među neočekivanim događajima je i ostavka predsednika Ričarda Niksona 1974. godine, zbog afere poznate kao Watergate.
Izbori 2008. godine bili su istorijski po tome što su Amerikanci izabrali prvog afroameričkog predsednika, demokratu Baraka Obamu.
AUTOR: BOJANA TODIĆ FOTO: UNSPLASH