Naučnici tvrde da su pronašli način ishrane za dugovečnost. Prema studiji, objavljenoj u naučnom časopisu („Cell”), tim sastavljen od stručnjaka iz različitih američkih instituta i univerziteta analizirao je više decenija mnoštvo istraživanja raznih prehrambenih procedura, poput ograničavanja unosa kalorija i stavljanja težišta na određene nutrijente i prikupljenih podataka o zdravstvenoj koristi upotrebom u ishrani različitih grupa namirnica.
Tim je takođe koristio dostupne podatke prikupljene u populacijama koje žive u područjima poznatim po dugovečnosti širom sveta.
Jedan od autora studije Valter Longo sa Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu je rekao:
„Studija bi mogla da dovede do promene očekivanog životnog veka za od 15 do 20 godina više.“
Zajednički imenitelj za zdravu dugovečnost predstavljen u analizi temelji se na načelima ishrane koja podrazumevaju:
– da se u organizam unosi taman toliko kalorija da se održi vitka linija,
– da hrana bude uglavnom biljnog porekla, što je potkrepljeno primerom da su proizvodi životinjskog porekla predstavljali oko jedna odsto tradicionalne ishrane kod stanovništva Okinave sa rekordnom dugovečnosti
– da treba uvesti dnevni interval koji će ograničavati kada se može jesti, a kada ne,
– da treba uvesti nekoliko ciklusa posta svake godine.
Naučna istraživanja već godinama „uporno” pokazuju da smanjenje unosa kalorija pozitivno deluje na dugovečnost.
Procenjuje se da zbog unosa prevelikih količina kalorija i pogrešnih vrsta hranljivih sastojaka svake godine u svetu umire oko 11 miliona ljudi. Višak kalorija neizbežno vodi do gojaznosti i njenih posledica – kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.
Tipična ishrana bogata je šećerima, rafiniranim skrobom i zasićenim masnoćama, a siromašna je integralnom hranom, što dodatno šteti jer ometa metabolizam. To, između ostalog, podrazumeva prekomerno oslobađanje insulina, hormona koji drži pod kontrolom nivoe šećera u krvi i ima direktan uticaj na starenje.
Plan ishrane koju preporučuje tim stručnjaka može se raščlaniti u plan koji obuhvata mere za održavanje zdravog nivoa šećera u krvi i isključivanje centralnog telesnog sistema za starenje.
– Treba ograničiti unos kalorija kako bi se indeks telesne mase (ITM) održao na 22 do 23 za muškarce i na 21 do 22 za žene.
– Ishrana bi trebalo da se sastoji uglavnom od celog zrna žitarica, mahunarki i orašastih plodova.
– Unos mesa trebalo bi ograničiti da bi se smanjila preterana izloženost aminokiselini poznatoj kao metionin, ali bi trebalo uključiti ribu.
– Nerafinisani složeni ugljeni hidrati trebalo bi da čine od 45 do 60 posto kalorija, 10 do 15 posto proteina da su biljnog porekla, baš kao i 25 do 35 posto masti.
– Večera najmanje tri sata pre spavanja, nakon čega treba da usledi razdoblje gladovanja od oko 12 sati.
– Pet dana u mesecu trebalo bi da se uvede dijeta sliča postu, koja se zasniva na biljnoj ishrani s niskim udelom šećera, ugljenih hidata i kalorija, ali s visokim udelom masti. Takva dijeta trebalo bi da se sprovodi svaka dva do tri meseca.
– Alkohol umeren – ne preporučuje se više od pet jedinica nedeljno. Jedna jedinica alkohola je 10 mililitara čistog alkohola, oko 25 mililitara votke, oko 100 mililitara crnog vina i oko 250 mililitara piva (zavisno od udela alkohola u tim pićima).
Istraživači upozoravaju da ishrana za dugovečnost treba da bude osmišljena tako da se izbegne pothranjenost, naročito u populaciji starijoj od 65 godina, da bi se sprečila slabost i bolesti koje mogu da rezultuju smanjenjem koštane ili mišićne mase ili niskim brojem krvnih ćelija.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: PRINTSCREEN