Uz pranje zuba i umivanje, svakodnevno stavljanje dezodoransa mnogima je stvar rutine, i podrazumeva deo održavanja osnovne higijene. Ali dermatolozi kažu da je takva praksa uglavnom zasnovana više na ličnim i kulturnim sklonostima nego na bilo kojoj potencijalnoj medicinskoj potrebi. Da li je dezodorans štetan za naše zdravlje?
„Ljudi imaju izraženu osetljivost na mirise, i odavno koriste parfeme i kolonjske vode za skrivanje prirodnog mirisa tela. Ali to nije, na primer, nešto kao čišćenje zuba koncem, gde postoje podaci da ćete zapravo živeti duže ako to redovno činite“, rekla je dr Nina Boto, profesorka dermatologije na univerzitetu Kalifornije u San Francisku.
„Živimo u društvu u kojem miris tela nije univerzalno prihvaćen, pa dezodorans postaje deo vaše svakodnevne higijenske rutine. Postoji i velika odbojnost prema mirisu odeće u kojoj smo se oznojili, što je gurnulo antiperspirante u svakodnevnu rutinu nege kože“, objasnio je dr Džošua Zajhner, vanredni profesor dermatologije u bolnici „Maunt Sinaj” u Njujorku.
Dezodoransi neutrališu miris tela, dok antiperspiranti smanjuju vlažnost na koži, dodao je Zajhner. Oboje se često nude u jednom proizvodu.
Uprkos opšteprihvaćenim razlozima zbog kojih ljudi koriste dezodorans, prirodni miris tela ne smatraju svi ljudi nužno neprijatnim.
„Tako je uoči povratka iz vojnog pohoda, prema pričama, Napoleon pisao svojoj supruzi Žozefini, da će biti kući za tri dana i da ne bi trebalo da se okupa pre toga“, rekao je Tristram Vajat, viši naučni saradnik na odseku za biologiju na Univerzitetu u Oksfordu.
Jedan od razloga zašto bi nekome prirodni miris određene osobe mogao biti privlačniji od mirisa drugih je zbog različitih imunoloških sistema, rekao je Vajat.
Ne postoji tačan ili pogrešan odgovor kada su u pitanju vaše lične sklonosti i koje proizvode biste mogli da koristite za neutralisanje mirisa tela.
Ako razmišljate o odustajanju od dezodoransa ili antiperspiranata jer ste zabrinuti zbog potencijalno štetnih sastojaka ili glasina da nošenje takvih proizvoda uzrokuje rak, znajte da te tvrdnje nisu naučno dokazane, složili su se stručnjaci za CNN
Istraživanja o tome da li postoji uzročna veza između raka i upotrebe talka koji ne sadrži azbest takođe su bila neubedljiva.
„Upotreba neorganskih sastojaka kao što su soli aluminijuma u kozmetici i proizvodima za ličnu negu izazvala je zabrinutost kod proizvođača i potrošača“, rekla je dr Amanda Dojl, dermatolog na Klinici „Rusak”.
Iako se aluminijum koristi za lečenje hiperhidroze, postoji izvesna zabrinutost u vezi sa ulogom aluminijuma u razvoju raka dojke, cisti dojke i Alchajmerove bolesti. Apsorpcija aluminijuma kožom još nije u potpunosti shvaćena, ali kancerogenost aluminijuma nije dokazana.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN