Nova interaktivna mapa The New York Times-a, pod nazivom „American Mosaic“, pruža detaljan prikaz etničkog porekla stanovništva širom Sjedinjenih Američkih Država i pokazuje u kojim delovima zemlje živi najveći broj Amerikanaca srpskog porekla.
Mapa je zasnovana na podacima američkog popisa stanovništva i omogućava pregled po okruzima, pa se jasno vidi da je najveća koncentracija srpske zajednice i dalje na području Chicaga.

Prema prikazanim podacima, prvo mesto u SAD zauzima Cook County, Illinois, gde živi oko 16.650 Amerikanaca srpskog porekla. Sa velikom razlikom slede Maricopa County, Arizona, sa približno 6.350, i Allegheny County, Pennsylvania, sa oko 5.700 ljudi srpskog porekla.
Među prvih pet nalaze se i Lake County, Indiana, sa oko 4.800, kao i Los Angeles County, California, gde ih je približno 4.700.
Chicago i okolina najveće uporište srpske zajednice
Kada se posmatra šire područje Chicaga, srpska zajednica prostire se kroz nekoliko saveznih država.
Pored Cook County-ja, značajan broj Srba živi u DuPage County-ju, gde ih je oko 4.100, kao i u Will County-ju, sa približno 950.
Prema severu, uz Lake Michigan, veće zajednice postoje i u Wisconsin-u. Milwaukee County ima oko 3.400 stanovnika srpskog porekla, dok ih je u Waukesha County-ju oko 1.400.
Jugoistočno od Chicaga posebno se izdvajaju severozapadna Indiana i područja Lake County-ja i Porter County-ja, gde je evidentirano približno 4.800, odnosno 1.600 Amerikanaca srpskog porekla.
Ovi podaci dodatno potvrđuju da je šire područje Chicaga i dalje jedan od najvažnijih centara srpske dijaspore u Severnoj Americi.
Velike srpske zajednice i oko Detroit-a, Cleveland-a i Pittsburgh-a
Značajan broj ljudi srpskog porekla nalazi se i na području Detroit-a. U Macomb County-ju živi oko 3.000, u Oakland County-ju oko 2.000, dok ih je u Wayne County-ju približno 1.450.
Područje Cleveland-a takođe ima snažnu srpsku zajednicu. Cuyahoga County beleži oko 3.900, dok Summit County ima približno 3.000 stanovnika srpskog porekla.
Pittsburgh i njegova okolina predstavljaju još jedno tradicionalno središte. Pored Allegheny County-ja, veće zajednice postoje u Beaver County-ju, sa približno 2.400, Westmoreland County-ju sa 1.600 i Washington County-ju sa oko 1.150.
Gde Srbi žive u New York-u, Florida-i i Texas-u?
Na području New York City-ja najveći broj Amerikanaca srpskog porekla živi u Queens-u, oko 2.650. Na Manhattan-u ih je približno 1.250, a u Brooklyn-u oko 800.
U okolini Washington, D.C.-ja oko 1.000 živi u Fairfax County-ju, dok je u Middlesex County-ju, Massachusetts, u široj okolini Boston-a, evidentirano približno 1.250.
Na Florida-i se izdvaja Pinellas County, u području Tampa-e, sa približno 2.200 stanovnika srpskog porekla. Veće zajednice postoje i u južnom delu države.
U Texas-u su Srbi najviše koncentrisani oko Houston-a, Dallas-a i Austin-a. Sam Harris County, čije je sedište Houston, ima oko 2.200 stanovnika srpskog porekla.
California i Arizona među važnim centrima na zapadu
Na zapadu SAD posebno se izdvaja Arizona, odnosno Maricopa County sa područjem Phoenix-a, koji je drugi na američkoj listi po broju stanovnika srpskog porekla.
U California-i, osim Los Angeles County-ja, značajna zajednica postoji u San Diego County-ju, sa oko 3.550 ljudi srpskog porekla. Orange County ima približno 2.200, dok na području San Francisco Bay Area veći broj Srba živi u Alameda County-ju i Santa Clara County-ju.
Na severozapadu zemlje izdvaja se King County, Washington, sa sedištem u Seattle-u, gde živi oko 1.600 Amerikanaca srpskog porekla.
Najveće iznenađenje nalazi se na Aljasci
Kada se ne posmatra ukupan broj, već procenat Srba u ukupnom stanovništvu pojedinog okruga, mapa donosi potpuno drugačiju sliku.
U Lake County-ju i Porter County-ju u Indiani, kao i u nekoliko drugih američkih okruga, oko jedan odsto stanovništva izjasnilo se kao osobe srpskog porekla.
Međutim, najveće iznenađenje predstavlja Yakutat, Alaska, gde se, prema prikazanim podacima, čak oko 5% stanovništva izjasnilo kao osobe srpskog porekla.
Interaktivna mapa pokazuje da su srpske zajednice prisutne praktično širom SAD – od velikih tradicionalnih centara poput Chicaga, Pittsburgh-a i Cleveland-a, pa sve do California-e, Florida-e, Texas-a, Seattle-a i čak Aljaske.
Mapa The New York Times-a omogućava i pregled ljudi koji su naveli jugoslovensko poreklo. U toj kategoriji posebno se izdvaja područje St. Louis-a, gde je evidentirana jedna od najvećih koncentracija Amerikanaca koji su se tako izjasnili.
IZVOR: KURIR I FOTO: CHAT GPT























































































