Predsednik Džo Bajden priprema se da ispuni jedno od ključnih predizbornih obećanja organizacijom Samita o demokratiji – prvog takvog okupljanja više od 100 zemalja čiji cilj je da se doprinese zaustavljanju demokratskog nazadovanja i narušavanja prava i sloboda širom sveta, prenosi agencija Rojters.
Međutim, aktivisti za ljudska prava pitaju se da li na virtuelnom skupu može da se izvrši pritisak na pozvane svetske lidere, od kojih su neki optuženi za autoritarne tendencije, da preduzmu značajnu akciju.
„Da bi samit bio nešto više od samo još jednog sastanka, svaki učesnik, uključujući i Sjedinjene Države, moraće da ispuni značajna obećanja u pogledu demokratije i ljudskih prava u godini pred nama“, poručila je Ani Bojažijan, potpredsednica u nevladinoj organizaciji Fridom haus.
Zvaničnici administracije navode da je događaj u decembru samo „početak“ dužeg razgovora o demokratiji, te da će zemlje morati da spovedu obećane reforme da bi bile pozvane na novi samit planiran za narednu godinu.
Ovogodišnji samit o demokratiji koji će biti održan 9. i 10. decembra predstavlja test Bajdenovog obećanja, datog tokom prvog spoljnoplitičkog govora na položaju predsednika u februaru, da će se Sjedinjene Države za vreme njegovog mandata vratiti globalnom liderstvu u svetlu autoritarnih snaga koje predvode Kina i Rusija, ocenjuje Rojters.
Prema privremenom spisku pozvanih zemalja, o kojem je prvo izvestio Politko i koji je potvrdio neimenovani izvor upoznat sa situacijom, samit će okupiti demokratije kao što su Francuska i Švedska, ali i zemlje poput Filipina i Poljske, gde aktivisti kažu da je demokratija ugrožena. U Aziji, pojedini američki saveznici kao što su Japan i Južna Koreja su dobili poziv, dok drugi kao Tajland i Vijetnam nisu.
Kada je reč o regionu Zapadnog Balkana, pozvani su Crna Gora i Albanija, ali ne i Srbija, Kosovo i Bosna i Hercegovina, prema spisku koji je objavio Politiko, i preneli mediji u regionu.
Sa Bliskog istoka, na samitu je između ostalog predviđeno učešće Izraela i Iraka ali ne i američkih saveznika kao što su Egipat i članica NATO Turska.
Grupe za zaštitu ljudskih prava pozdravljaju Bajdenovo obećanje da će unapređenje ljudskih prava i sloboda biti jedan od spoljnopolitičkih prioriteta, nakon što bivši predsednik Donald Tramp nije pokazivao interesovanje za to pitanje, a otvoreno je i hvalio autoritarne lidere kao što su egipatski predsednik Abdel Fatah al-Sisi i ruski lider Vladimir Putin.
Organizacije takođe navode da upućivanje poziva državama sa problematičnim rezultatima kada je reč o poštovanju ljudskih prava dovodi u pitanje kredibilnost samita, ali da istovremeno ukazuje na napore administracije da šire američke bezbednosne interese, kao što je suprostavljanje porastu moći Kine, izbalansira sa višim idealima.
Neimenovani visoki američki zvaničnik, uključen u planiranje samita, rekao je agenciji Rojters da su pozivnice poslate državama sa različitim demokratskim iskustvima, iz svih regiona sveta.
Zvaničnici Bajdenove administracije naveli su da su morali da „naprave određen izbor“ da bi osigurali regionalnu raznolikost i široko učešće.
IZVOR: GLAS AMERIKE I FOTO: PRINTSCREEN