Vest da je Lorans de Kar prva dama u istoriji koja će preuzeti rukovođenje Luvrom od 1. septembra ove godine vrlo brzo obišla je svet kulture, a preneli su je vodeći francuski i svetski mediji.
Ova umešna i preduzetna žena, koju je na to mesto imenovao francuski predsednik Emanuel Makron, dobro je poznata u javnosti zemlje čijim će najeminentnijim muzejom upravljati. Znaju je po dobru i muzealci širom sveta pa zaslužuje da se o njenoj biografiji kaže reč više.
Nova direktorka Luvra, osnovanog davne 1793, trenutno se nalazi na čelu pariskih dragulja – muzeja Orsej i muzeja Oranžerije – i verovatno je činjenica da je pod njenom dirigentskom palicom poseta njima rasla do mere da je kroz Orsej tokom 2019. prošlo oko četiri miliona posetilaca doprinela tome da joj bude poverena jedna od najpopularnijih i najvećih umetničkih kuća na svetu.
Iako još formalno nije preuzela dužnost od Žan-Luka Martineza (osam godina bio je na mestu direktora i bio je takođe zainteresovan za nov mandat pa „bitka” nije bila nimalo naivna), već je u Jelisejskoj palati predala projekat u kojem je iznela ideje kako da osavremeni funkcionisanje Luvra.
Prvi potez, kako su prenele agencije, biće stvaranje devetog odeljenja posvećenog Vizantiji i hrišćanima sa Istoka i niko ne sumnja da će to biti prava odluka. Kako je otkrila, nakon što je rekla da nikad neće zaboraviti presrećan momenat kad joj je javljeno za imenovanje, plan joj je, između ostalog, da produži trajanje radnog vremena Luvra, koji trenutno zatvara svoja vrata svakog dana u 17.30, a sve u cilju privlačenja mlađe publike, kao i da neguje dijalog između umetnosti daleke prošlosti i savremenog sveta.
„Luvr može biti potpuno savremen, može da se otvori svetu današnjice pričajući nam o prošlosti, da da relevantnost aktuelnim razmatranjima kroz briljantnu istoriju. Potrebno nam je samo malo vremena, perspektive, izlazimo iz destabilišuće krize, svi živimo u uzbudljivim ali i komplikovanim vremenima… Svi smo pomalo izgubili usmerenje”, prenosi „Gardijan” njene reči.
Ono što se, kako ističe francuska štampa, Makronu posebno dopalo jeste i njena vizija Luvra u modelu nacionalnog diskursa, blisko uvezanim sa pomenutim savremenim temama.
Poznata po tome što uvek naglašava društvenu ulogu koju muzeji imaju, De Karova je specijalista za slikarstvo 19. i ranog 20. veka, a potiče iz poznate francuske aristokratske spisateljske porodice. Njeno postavljenje stoga se naslanja na praksu koja je postojala dugo unazad pre imenovanja Martineza, a po kojoj su oni koji su bili čelnici Luvra obično bili istoričari umetnosti sličnog aristokratskog porekla, ističe „Art njuzpejper”.
Zabeleženo je da je prva dama Luvra karijeru započela kao kustos u Orseju 1994, da bi potom 2007. preuzela rukovodstvo Agencijom francuskih muzeja, vladinim telom odgovornim za razvoj Luvra Abu Dabi i to joj je bilo zaduženje do 2014, kada je postala direktor Oranžerije, a Orseja 2017.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: EPA