Semjuel Alito, sudija Vrhovnog suda u Americi, pripremio je nacrt odluke o abortusu u toj državi, u kojoj se navode planovi o ukidanju presude iz 1973. godine kojom je abortus legalizovan.
Ono što Vrhovni sud sada želi je da ukine pravo svakoj državi da odlučuje o pravu na abortus, već bi to bilo regulisano presudom Vrhovnog suda. Navodi o mogućem ukidanju prava na abortus izazvali su buru u američkoj javnosti.
Nacrt koji je izradio sudija Alito predstavlja ukidanje odluke iz 1973. godine, koja je doneta u slučaju Ro protiv Vejda. Tadašnja odluka suda garantuje ustavnu zaštitu prava na abortus, a potvrđena je i u slučaju iz 1992. godine.
Alito sada smatra da savezne države koje čine SAD ne treba da imaju pravo da same odlučuju o abortusu, već da to mora biti regulisano od strane Vrhovnog suda i u tom slučaju se mora primenjivati u svim državama.
Ovo bi značilo da pravo žena na abortus zavisi od sudija Vrhovnog suda, naročito Alita kao inicijatora kontroverzne ideje.
Šta piše u presudi iz 1973. godine?
Kao povod za novi nacrt Alito je uzeo presudu iz slučaja Ro protiv Vejda koja je doneta 1973, a onda i potvrđena 1992. godine.
U pomenutom slučaju, Vrhovni sud je doneo presudu kojom je saveznoj državi Teksas, koja je tada zabranjivala abortus. Vrhovni sud je odlučio da je taj princip u suprotnosti sa Ustavom SAD.
Međutim, prema mišljenu sudije Alita, tada je napravljena greška koja i danas ostavlja posledice.
„Slučaj Ro protiv Vejda je bio ozbiljna greška od samog početka. Vreme je da se poštuje Ustav i da se pitanje abortusa vrati narodno izabranim predstavnicima“, napisao je Alito u dokumentu.
Šta kažu ostale sudije?
Prema pojedinim navodima, četvorica sudija koje su imenovali republikanci – Klerens Tomas, Nil Gorsuč, Bret Kavano i Ejmi Koni Beret, podržavaju stav sudije Alita.
Istovremeno, sudije koje su imenovane od strane demokrata, a reč je o Stivenu Brajeru, Sonji Sotomajor i Eleni Kagan, oštro se protive planu koji će, prema njihovom mišljenu, narušiti prava žena.
Portparol Vrhovnog suda je odbio da komentariše pomenuti nacrt i namere sudije Alita.
Koja su ovlašćenja Vrhovnog suda?
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država je najviša instanca sudske vlasti u Americi.
U trećem članu Ustava SAD utvrđen je položaj ovog suda, a on podrazumeva da da se sudska vlast u zemlji poverava Vrhovnom sudu, ali i nižim sudovima koje Kongres može da menja.
Mnogo je važnije njegovo ovlašćenje da sve akte zakonodavne i izvršne vlasti proglašava protivustavnim i time ih stavlja van snage, zbog čega ima daleko veću važnost nego slične institucije u drugim državama.
Sudije Vrhovnog suda imenuje predsednik SAD, a potvrđuje Senat. Mandat sudija u Americi je doživotan, ali može prestati na lični zahtev sudije ili smenom.
IZVOR: NOVA I FOTO: PRINTSCREEN