Prema novoj analizi WalletHub-a, troškovi namirnica u nekim američkim gradovima ozbiljno opterećuju kućne budžete. Iako cene u prodavnicama nisu uvek ekstremno visoke, problem je što stanovnici gradova sa niskim prosečnim prihodima moraju da izdvoje veći deo svoje plate upravo na osnovne namirnice.
Najviše se troši u Detroit-u, Cleveland-u i Birmingham-u
Prema podacima, u Detroitu troškovi namirnica čine čak 3,78% prosečnog godišnjeg prihoda domaćinstva, što je najveći procenat u zemlji. Prosečan prihod u ovom gradu iznosi svega $39,575, drugi najniži u Americi. Detroitu su posebno skupi zelena salata, šećer i mleko, dok su govedina, tuna i breskve među najpovoljnijima.
U Clevelandu, gde je prosečan godišnji prihod domaćinstva svega $39,187 – najniži u SAD – namirnice odnose gotovo isti procenat prihoda kao i u Detroitu, oko 3,77%. Clevelandčani plaćaju više za skraćeni margarin, gazirana pića i banane, dok su kafa, piletina i kukuruzne pahuljice relativno jeftiniji proizvodi.
Birmingham zauzima treće mesto sa oko 3,3% troškova u odnosu na prosečan prihod od $44,376 godišnje. Ovde su posebno skupi krompir i sokovi, dok su deterdženti i žitarice među povoljnijim proizvodima.
Gde se najmanje troši na hranu?
Na suprotnom kraju liste nalaze se gradovi u Kaliforniji i drugim razvijenijim državama. Stanovnici Fremonta troše najmanje na namirnice – samo 0,96% svojih prihoda. Slična situacija je u San Joseu, San Franciscu, Irvinu i Gilbert-u, gde prosečna domaćinstva izdvajaju oko 1–1,3% svojih prihoda na hranu.
Inflacija i pritisak na domaćinstva
Podaci dolaze u trenutku kada je inflacija u SAD ponovo u porastu. Prema Bureau of Labor Statistics, potrošački indeks cena porastao je u julu za 0,2% u odnosu na prethodni mesec, dok je godišnja stopa inflacije dostigla 2,7%. Anketirani Amerikanci u velikom broju navode da su troškovi hrane jedan od glavnih izvora finansijskog stresa, naročito u gradovima pogođenim niskim prihodima i ekonomskim nejednakostima.
WalletHub je u istraživanju pratio cene 26 osnovnih namirnica u 100 najvećih gradova SAD, a zatim ih uporedio sa prosečnim godišnjim prihodima domaćinstava. Rezultati pokazuju da upravo u mestima sa najslabijim prihodima građani osećaju najveći pritisak na kućni budžet, iako cene same po sebi nisu uvek najviše.
IZVOR: FOX32CHICAGO I FOTO: PIXABAY