Prema poslednjim podacima Evrostata (Kancelarija za statistiku Evropske unije), minimalna plata u Evropi se kreće između 332 evra mesečno u Bugarskoj do 2.257 evra u Luksemburgu.
Evropska unija pooštrava direktivu o minimalnoj plati, a uskoro bi mogao da bude potpisan politički dogovor o meri izglasanoj u Evropskom parlamentu pre skoro godinu dana, koja ima za cilj da garantuje prihode koji mogu da obezbede pristojan životni standard za radnike i njihove porodice u svim zemljama Evrope. Do danas, zakon o minimalnoj plati ne postoji samo u Italiji, Austriji, Kipru, Danskoj, Finskoj i Švedskoj.
U Francuskoj, u kojoj je u toku galopirajuća inflacija, minimalac se povećao tri puta (ukupno za 5,9 odsto), a sindikat koji štiti prava radnika se bori za to da cifra dostigne 2.000 evra mesečno.
U Španiji je minimalna plata dostigla 1.000 evra za 14 mesečnih prihoda, dok je u Portugaliji sindikat tražio povećanje sa 705 na 800 evra. U Italiji, bez obzira na zahtev Evrope i bez obzira na ogromnu inflaciju te dugove koje zemlja ima usled pandemije i rusko-ukrajinskog sukoba, političari su podeljeni po tom pitanju.
Po poslednjim proračunima, Švajcarci su ti koji zarađuju u proseku više od bilo kojih zaposlenih u drugim zemljama: 67.658,78 evra godišnje, što je trostruko više od prosečne zarade Italijana, dok Islanđani, Norvežani i stanovnici Luksemburga u proseku zarađuju oko 40.000 evra godišnje.
Nemačka prosečna plata je oko 31.000 evra, Francuzi u proseku zarađuju oko 21.000 evra, baš poput Italije i Španije, od kojih manje zarađuju Rumuni, Letonci, Mađari i Hrvati – manje od 10.000 evra godišnje.
Po poslednjim analizama OCSE-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) koji je uzeo u obzir kretanje srednjih primanja u Evropi u poslednjih 30 godina, Italija je na nezavidnom mestu u odnosu na ostale zemlje i takođe je jedina zemlja u kojoj se plate smanjuju umesto da se povećavaju.
Italije je tako doživela smanjenje plata za 2,9 odsto u odnosu na Španiju u kojoj su one porasle za 6,2 odsto, Holandiju sa porastom od 15,5 odsto, Francusku sa 31,1 odsto i Nemačku gde su cene porasle za 33,7 odsto.
Na listi deset zemalja čiji zaposleni imaju najveću prosečnu zaradu nalaze se: Švajcarska sa 4.900 evra mesečno, zatim Danska sa 3.914 evra, Norveška za 3.795 evra, Luksemburg gde se zarađuje 3.573 evra, Island sa 3.221 evrom, Austrija – 3.104 evra, Irska sa 3.041 evrom, Nemačka sa 2.952 evra, Francuska sa 2.791 evrom i Švedska sa 2.770 evra.
Švajcarska je takođe i lider u kvalitetu života, ne samo zbog visokih plata već i zbog sigurnosti, usluga kako u privatnom tako i u javnom sektoru, te odnosu građana prema prirodnom ambijentu.
Po podacima Eurostata prosečna godišnja zarada Italijana je oko 21.462,62 evra što je oko 1.533 evra mesečno za 14 plata. Ipak treba uzeti u obzir da nemaju svi radnici 14 primanja kao i da se plate drastično razlikuju od juga ka severu zemlje.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN