McDonald’s je početkom godine lansirao svoj prvi burger sa veštačkim mesom pod nazivom McPlant, međutim, kako stvari stoje, nije se proslavio kod potrošača.
Od prošlog meseca na tamošnjem tržištu više nije u prodaji, a vrednost deonica Beyond Meata, kompanije koja za McDonald’s proizvodi meso na biljnoj bazi, pala je za 70 posto.
U SAD-u se pokazalo poprilično izazovno naterati mesojede da pređu na imitacije mesu. Pre samo dve godine, činilo se da će Beyond Meat i njegov konkurent Impossible Foods (koji je razvio burger na biljnoj bazi za Burger King) zajedno s ostatkom industrije pokrenuti prehrambenu revoluciju.
Nakon desetgodišnjeg razvoja 2018. godine ono postaje deo mejnstrima. Prodavnice su počele da prodaju mleveno meso i kobasice Beyond Meata, a sve više restorana nudilo je veštačko meso u svojim jelovnicima.
Potom je Burger King 2019. lansirao Impossible Whopper, dok se KFC sa sendvičem od biljne piletine veganskom fast-food tržištu priključio prošle godine. I američki lanci Pizza Hut, Dunkin’ Donuts, Taco Bell, Papa John’s, Chipotle i Subway takođe su u svoju ponudu uvrstili nove opcije.
Činilo se da se i Wall Street okreće veganstvu. Najveći investitori verovali su da će meso biljnog porekl činiti 15 posto ukupne prodaje mesa do 2030. godine. I dok se vrednost Beyond Meata 2019. procenjivala na 10 milijardi dolara, danas se procenjuje na 900 miliona dolara.
Izgleda da je s jedne strane stvarni interes Amerikanaca za mesom biljnog porekla precenjen, ali i da za promene prehrambenih navika na nivou kolektiva treba puno više vremena nego što se mislilo.
Bill Gates podržao je Beyond Meat i brojni fondovi rizičnog kapitala koji obično ulažu u tehnološke startape, odjednom su počeli da ulažu u startape koji proizvode meso biljnog porekla. Čak i najveći igrači u mesnoj industriji počeli su da ulažu u kompanije koje proizvode veštačko meso.
Međutim, investitori nisu mogli da računaju na potrošačko okruženje u kojem se danas nalazimo, a ovi proizvodi nisu jeftini. Pojedini investitori su verovali da će se s mesom dogoditi ono što se dogodilo s mlekom. Alternative kravljem mleku, poput bademovog ili sojinog sada čine 15 posto američkog tržišta.
Iako su nešto skuplje od kravljeg mleka, alternative su i dalje cenovno prihvatljivije nego alternative mesu, a i mnogi ljudi s razvijenom intolerancijom na laktozu prešli su na druge opcije.
Osim za životinjski svet, prelazak na veštačko meso bi potencijalno moglo da pomogne u borbi protiv klimatskih promena.
Prema jednom istraživanju u toj borbi ključna je redukcija konzumacije govedine za 75 posto, svinjetine za 90 posto i kokošjih jaja za 50 posto po čoveku.
Ipak, to izgleda nije dovoljno za brzu promenu potrošačkih navika.
IZVOR: BIZNIS TELEGRAF FOTO: VEGAN NEWS