Pre 89 godina, svet je ostao bez jednog od svojih najsvetlijih umova, Mihajla Idvorskog Pupina. Rođen u skromnosti idvorskog sela, njegova životna priča je putovanje od neprocenjivog truda i neumoljive želje za znanjem, koje ga je odvelo od malenog sela u Banatu do svetskih visina naučne i tehničke inovacije.
Sa svega pet centi u džepu, Pupin je kročio na američko tlo, gde će svojim radom postati jedan od pionira telekomunikacija i elektrotehnike. Na Univerzitetu Kolumbija nije samo stekao znanje, već je postavio temelje za svoje buduće izume koji će zauvek promeniti komunikacione tehnologije. Njegova autobiografija „Sa pašnjaka do naučenjaka“ nagrađena je Pulicerovom nagradom, pružajući inspiraciju budućim generacijama da snovi i težnje nemaju granica. Ovom knjigom Amerikancima je pokazao svet daleke balkanske zemlje u kojoj je odrastao, rodnog Idvora, srpski narod i svoju majku.
Među Pupinovim manje poznatim dostignućima jeste i njegova uloga u osnivanju Nacionalnog savetodavnog komiteta za aeronautiku, preteče današnje NASA. Ovaj doprinos je samo jedan primer njegove vizije i predanosti razvoju nauke, tehnologije i istraživanja izvan granica naše planete.
Iako Pupin nije dobio Nobelovu nagradu, njegov rad je prepoznat i nagrađen na brojnim drugim nivoima, uključujući članstvo u Američkoj akademiji nauka, Srpskoj kraljevskoj akademiji, kao i počasni doktorat na 18 univerziteta širom sveta. Njegovi doprinosi u elektrotehnici, fizici, radiologiji, i njegov izum Pupinovih kalemova, ostaju temelji na kojima počiva moderna telekomunikaciona tehnologija.
Pored naučnih dostignuća, Pupin je bio i čovek velikog srca. Njegova podrška srpskom narodu tokom Prvog svetskog rata, kao i njegov filantropski rad, pokazali su svetu da veličina čoveka nije samo u njegovim intelektualnim postignućima, već i u humanosti. Pupinov umetnički legat, koji uključuje dela prijatelja i poznatog slikara Uroša Predića, još jedan je dokaz njegove ljubavi prema umetnosti i kulturi.
Danas, kada se sećamo velikana kao što je Mihajlo Pupin, ne samo da slavimo njegove naučne doprinose, već i njegovu neiscrpnu želju za znanjem, njegovu upornost i njegovu humanost. Pupinova baština je svetionik koji osvetljava put ka neistraženim oblastima nauke i tehnologije, kao i ka boljem razumevanju čovečnosti.
IZVOR: 24SEDAM I FOTO: YOUTUBE PRINTSCREEN