Već godinama se mnogi prolaznici u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu pitaju kako je moguće da za najekskluzivniju trgovačku zonu nema zainteresovanih zakupaca. Robna kuća „Mitić“, nekada ukras i ponos, sada je zapušten poslovni prostor. Stručnjaci za investicije i nekretnine kažu da je kultura kupovine danas drugačija i da se deo tržišta preselio na internet. Rešenje za lokale mogao da bude „tenant mix manager“.
Prva evropska moderna robna kuća na Balkanu – Robna kuća „Mitić“ – sagrađena je na devet ari zemljišta. U toj zgradi u Knez Mihajlovoj ulici se odevala najpoznatija beogradska gospoda. U toj robnoj kući je prvi put uvedena kataloška prodaja.
Robna kuća „Mitić“ trenutno nema zakupaca, a zgrada je u procesu restitucije.
„Tu su odluke već donete. Radi se o tri adrese – 41, 43 i 45. Postoje odgovarajući predmeti za te adrese i donete su različite odluke“, kaže direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.
Objašnjava da je adresa 41 u vlasništvu RK „Beograd“, da je adresa 43 vraćena starim vlasnicima, a da je za adresu 45 odbijen zahtev za restituciju, pošto se se utvrdilo da se nisu javili pravi naslednici.
„Što se tiče dela koji je vraćen – Knez Mihajlova 43 – tu se radi o potomcima porodice Garašanin“, kaže Sekulić.
Izlozi nekada ekskluzivnog zdanja prelepljeni su novinama i plakatima, dok su na fasadi ispisani grafiti. Iako bi deo zgrade mogao da se izdaje, po svemu sudeći, zainteresovanih zakupaca nema.
Ovakvih lokala u Beogradu ima još, a njihovo izdavanje, u ideji, ne bi trebalo da bude problem.
„Tek po pravosnažnosti rešenja dolazi do promene vlasništva. U međuvremenu se radi normalno, kad rešenje postane pravosnažno, kad postane privatna svojina, postoji jedan rok od tri godine. Zakupac je u istom režimu kao što je bio prema državi, nakon tri godine vlasnik može da radi sa tom imovinom šta hoće“, objašnjava Sekulić.
Cena zakupa zavisi od lokacije, pozicije u okviru zgrade i površine lokala. Najskuplje je u pešačkoj zoni, najprometnijim bulevarima, tržnim centrima, a najjeftinije na periferiji grada i u manjim tržnim centrima koji nisu toliko posećeni.
Kristina Marinković koja radi u agenciji za nekretnine kaže da se promenila navika kupovanja.
„Trend prelaska maloprodajnih objekata u tržne centre je zato što nude stabilnu ponudu zakupcima i onda se oni često odlučuju da pređu iz ovih gradskih centralnih zona u tržne centre i šoping molove“, objašnjava Marinkovića.
Čak i u najprometnijim delovima grada, u Knez Mihailovoj ulici, pa i na Terazijama postoje prazni lokali, godinama napušteni.
Negde na jednoj strani ulice ima više lokala i zakupci plaćaju više nego komšije preko puta.
Zakupnina poslovnog prostora kreće se od 10 evra po kvadratnom metru na periferiji do 30 evra u Knez Mihailovoj. Cena bude i viša ukoliko su lokali renovirani ili se nalaze u tržnim centrima.
Lokali se iznajmljuju na najmanje 12 meseci, uz depozit od dve do tri kirije, dok se u većim poslovnim zgradama i šoping molovima potpisuju dugoročniji ugovori, uz dodatne troškove, kao što su održavanje zgrade i postavljanje reklama.
Iako je u poslednje vreme potražnja za lokalima manja, još se događa da pojedini zakupci pristaju da plate i dugove za komunalije prethodnih vlasnika samo da bi bili na mestu gde mogu dobro da zarade.
IZVOR: RTS I FOTO: PIXABAY/PRINTSCREEN


























































































